Oni navode i da Savjet ministara BiH radi samo za uvoznike. I da, kao i entitetska vlada, ignoriše njihove probleme.
Poljoprivredni proizvođači u BiH, iz više razloga, od kojih je vjerovatno najznačajniji neadekvatan odnos ovdašnjih vlasti, pod snažnim uticajem uvoznog lobija, u stalnim su problemima. I, praktično, svako malo protestuju.
Danas, 5.1.2026. su, u simboličnih 5 do 12, na protestnu vožnju traktorima izašli mljekari u osam opština i gradova Republike Srpske – Prnjavoru, Bijeljini, Pelagićevu, Derventi, Gradišci, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Novom Gradu – iskazujući svoje nezadovoljstvo teškim stanjem u poljoprivredi, s akcentom na proizvodnju mlijeka.
Neposredan povod za proteste odluka je najvećeg otkupljivača mlijeka u Bosni i Hercegovini, Mlijekoprodukt doo Кozarska Dubica, da, od 1. janura ove godine, smanji otkupne količine za najmanje 10 odsto, a otkupne cijene za 0,05 КM.
I druge mljekare po BiH smanjuju cijenu i obim otkupa, a i prekidaju saradnju sa nekim proizvođačima, navode učesnici protesta, tvrdeći da su zbog takvog odnosa došli u situaciju da svakodnevno prosipaju na hiljade litara mlijeka jer ga ne mogu prodati.
I dodaju da su otkupne cijene u BiH već više od godinu dana među najnižim u Evropi. A premija za mlijeko u Republici Srpskoj već duži niz godina najniža u regionu i iznosi svega 0,28 KM, dok je u susjednoj Srbiji ona 0,33 KM, a u drugom bosanskohercegovačkom entitetu 0,42 KM. Zbog čega traže njeno povećanje.
“Na žalost, nakon nekoliko godina razlika u premijama, to nas je dovelo da stagnacije, gubitka tržišta i generalno zaostajanja u odnosu na glavne konkurente”, ističu mljekari.
Sa protesta je upućen i zahtjev za povećanje budžeta za poljoprivredu na 270 miliona KM, uz obrazloženje da je ukupni budžet Republike Srpske u odnosu na prethodnu godinu povećan za 1,3 milijarde KM, dok izdvajanja za poljoprivredu, prema njihovim riječima, ne prate taj rast, niti učešće sektora u bruto domaćem proizvodu.
Poljoprivrednici navode i da Savjet ministara BiH radi samo za uvoznike. I da, kao i entitetska vlada, ignoriše njihove probleme.
“U zadnjih pet mjeseci Ministarstvu poljoprivrede obratili smo se sa tri ozbiljna dopisa sa setom mjera za unapređenje stanja u poljoprivredi i mljekarstvu. Nula bodova. Slično je i sa nivoom BiH. Ni tamo glasa ni bilo čega. Kao da su to privatne institucije. A nama trebaju strukturne promjene. Trebaju nam dugoročna rješenja. Dosta nam je ‘mejk ap’ izjava, poluproizvoda, polukadrova. Nekada su imali ad hok rješenja, više ni to”, ističu.
Organizatori su saopštili da se ovaj put radilo o mirnoj vožnji, kojoj je cilj bio samo skrenuti pažnju i vlasti i javnosti na problem i da nije bilo blokade saobraćaja.
No, upozoravaju da, ukoliko nadležne institucije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske ne smanje prekomjeran uvoz i ne zaštite domaću proizvodnju, vjerovatno će uslijediti blokade granica.
Podsjećamo, poljoprivredni sektor je značajna komponenta u ukupnoj privrednoj strukturi Bosne i Hercegovine, obzirom da u stvaranju BDV ima udio od oko 8% te je rangirana kao četvrta grana privrede. Osim ekonomskog, značaj poljoprivrednog sektora se ogleda i u socijalnim i ekološkim aspektima, te formalnom i neformalnom zapošljavanju stanovništva, posebno u ruralnim područjima. Učešće poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti je relativno visoko i iznosi oko 19% radno sposobnog stanovništva. Uz to, veliki broj BH stanovnika se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao dodatnim zanimanjem u cilju proizvodnje i obezbjeđenja hrane za sopstvenu upotrebu. Mljekarska proizvodnja je vodeća i najznačajnija stočarska proizvodnja.
(T.H., Odgovorno)
