Aarhus Centar u BiH je, uz Eco-Team, Eco-Z, Eko-svest, Organizaciju za Zaštitu i očuvanje prirodnog okruženja Albanije i CEE Bankwatch Network, jedan od šest regionalnih partnera Beogradske otvorene škole koja implementira projekat „Navigator Zelene agende“. U svom današnjem saopštenju za javnost prenose informacije iz juče (23.07.2025.) objavljenog izvještaja organizacije CEE Bankwatch Network.
Samo 163 miliona eura od milijardu eura hitne pomoći koju je osigurala Evropska komisija može se dokazano povezati s rješavanjem uzroka energetske krize i unapređenjem Zelene agende za Zapadni Balkan, pokazuje novi izvještaj CEE Bankwatch Network-a, objavljen juče. Više od dvije godine nakon što je najveći dio sredstava isplaćen, većina potrošnje i rezultata i dalje se ne može pratiti putem javno dostupnih izvora.
Najavljen u novembru 2022. godine, Energetski paket podrške EU za Zapadni Balkan imao je za cilj ublažavanje neposrednih posljedica energetske krize i ubrzavanje energetske tranzicije. 500 miliona eura trebalo je biti dodijeljeno putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), dok je druga polovina predstavljala budžetsku podršku za pomoć ranjivim porodicama i malim preduzećima.
90 posto sredstava budžetske podrške isplaćeno je između februara i maja 2023. godine, dok je ostatak planiran nakon usvajanja akcionih planova. Praćenje se trebalo vršiti putem indikatora, a ne direktne potrošnje. Komisija je objavila „indikativne“ planove 2022. godine, ali konačne verzije za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sjevernu Makedoniju izgleda da nisu dostupne online.
Kratkoročne subvencije za račune za električnu energiju dominirale su nacrtima planova, ali s nejasnim rezultatima. U Albaniji, podrška je pokrivala samo postojeće mjere, dok su Crna Gora i Srbija dale jednokratne isplate bez dugoročnog efekta. Sjeverna Makedonija je subvencionisala račune svih domaćinstava putem transfera državnom preduzeću ESM, umjesto da pomogne najugroženijima.
Crna Gora i Srbija također su uključile mjere „energetske sigurnosti“ u svoje akcione planove, uključujući direktne subvencije za fosilna goriva kroz kupovinu zaliha nafte.
Sve zemlje su planirale podsticaje za izolaciju, efikasne sisteme grijanja i/ili male obnovljive izvore energije, ali samo Bosna i Hercegovina i Kosovo su objavili značajne informacije o napretku. Od ukupno 500 miliona eura budžetske podrške, Bankwatch je mogao potvrditi da je samo 41,1 milion eura doprinio održivoj energetskoj tranziciji.
Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku Jugoistočne Evrope pri Bankwatch-u, izjavila je:
„Nedostatak javno dostupnih informacija o energetskom paketu pomoći EU za Zapadni Balkan je nevjerovatan. Fondovi zasnovani na indikatorima, koji se uvode na brzinu, postaju uobičajena praksa Komisije u regionu, ali bez jasnih planova potrošnje, javnih konsultacija, redovnih izvještaja i odgovornosti, milijarde eura javnog novca su u opasnosti da budu uzalud potrošene.”
Davor Pehchevski, regionalni koordinator za energiju pri Bankwatch-u, izjavio je:
„Glavna energetska kriza je odavno prošla, i krajnje je vrijeme da vlade i Komisija odgovore na pitanje od milijardu eura: šta je urađeno i šta je postignuto? U regionu poznatom po nepotizmu i korupciji, nevjerovatno je da je toliko sredstava isplaćeno unaprijed, bez skoro ikakvih uslova. Očekujemo temeljnu evaluaciju paketa što je prije moguće, uz uključivanje svih relevantnih aktera i javnu dostupnost rezultata.“
(Odgovorno)
