Ministartsvo privrede HNK je 16.2.2026. donijelo Zaključak o obustavi izdavanja dozvole o eksploataciji koji je u posjed aktivista stigao upravo u vrijeme kada demineri vrše deminiranje na lokalitetu kamenoloma.
Iako se mještani mostarskog naselja Kuti već pet godina bore protiv otvaranja kamenoloma u tom naselju, u posljednjih pola godine napori investitora, koji preko svojih advokata pokušava ostvariti svoje namjere, su se intezivirali. U proteklih par dana situacija je eskalirala a vezano za prolazak deminera alternativnim putem kako bi se provela akcija deminiranja lokacije kamenoloma.
Tome je prethodila privremena zabrana pristupa lokalitetu alternativnog pristupnog puta mještanima čija privatna imovina graniči s tim javnim nekategoriziranim putem iako je isti već desetljećima van funkcije i bio obrastao gustim šipražjem. U njegovo raščišćavanje se uključila i gradska inspekcija i komunalno preduzeće pod krinkom raščišćavanja divljih deponija (koje to u ovom slučaju nisu).
Ovih dana su mještani dobili odgovor od Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u kojem navode kako su na zaprimljeni zahtjev od kamenoloma Majdan Kuti d.o.o. pokrenule ustaljenu proceduru i 19.12.2025. godine izašle na teren sa ciljem izviđanja od strane BHMAC-a. Tada su prikupili podatke o lokaciji i terenu te analizirali potrebne aktivnosti i resurse za izvršenje deminiranja. Utvrđeno je da se lokacija nalazi u blizini kasarne i pogodna je za razmještaj i angažiranje deminerskih jedinica.Također, utvrđeno je da je teren teško prohodan, obrastao gustim žbunjem i bujnom vegetacijom, te, da bi regionalna kancelarija BHMAC-a nakon ponovnoh izviđanja u roku od 10 dana mogla izdati dokumentaciju za otvaranje zadatka.
Međutim, navedeno je kako deminerski bataljon trenutno nema tehničkih mogućnosti da realizuje pomenuti zadatak, prije svega zbog nepopunjenosti sa akreditiranom mašinom za uklanjanje nasipa i potrebe dovođenja terena na nulti nivo što bi iziskivalo mnogo ljudskih i materijalnih resursa. Također, navode, da obzirom da Oružane snage Bosne i Hercegovine vodeći se propisima kojima su definisani uslovi u kojima se mogu angažirati, utvrđuju da nisu ispunjeni uslovi za njihov angažman. Uz to, u obzir su uzeli i status podnosioca zahtjeva te proteste građana i moguće sporove na lokaciji deminiranja. Uz to još ističu kako su Oružena snage Bosne i Hercegovine na usluzi građanima i ne žele se dovesti u situaciju u kojoj bi njihovo djelovanje bilo predmetom negativnih percepcija.
Nakon toga na teren su izašli demineri privatne firme koji su do lokacije za deminiranje morali ići i nositi opremu pješice skoro dva kilometra, jer motorna vozila ne mogu proći uskim javnim nekategoriziranim putem koji vodi do lokacije.
I dok se sve to događa na terenu uz mirne proteste građana koji samo prate događanja na terenu, nedozvoljavaju povredu svoje imovine i neometaju deminere u poslu (iako je možda netko priželjkivao da se i to dogodi) iz Ministarstva privrede HNK stižu najnovije vijesti.
Naime, 2021. godine Privredno društvo Majdan Kuti d.o.o je podnijelo zahtjev za eksploataciju mineralne sirovine dolomita i krečnjaka na eksploatacionom polju Zukulja Grad Mostar uz koji nisu priložili urbanističku saglasnost. Istu su ishodovali te polovinom 2025. godine. Ista je postala konačna danom donošenja Rješenja Žalbenog vijeća Vlade HNK. Međutim, ista nije postala pravosnažna, jer je na nju u zakonskom roku opokrenut upravni spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
Imajući u vidu da je članom 61. Zakona o prostornom uređenju propisano da urbanistička saglasnost važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti te da je moment pravosnasnažnosti bitan za ispunjavanje uslova u upravnoj stvari (izdavanju dozvole) pokrenuti upravni spor odnosno njegov ishod je od velike važnosti za izdavanje ovog dokumenta. U skladu stim Ministartsvo privrede HNK je 16.2.2026. donijelo Zaključak o obustavi izdavanja dozvole o eksploataciji koji je u posjed aktivista stigao upravo u vrijeme kada demineri vrše deminiranje na lokalitetu kamenoloma.
Podsjećamo, jedan od razloga pokretanja tužbe protiv urbanističke saglasnosti je taj što je ista izdata bez pravomoćne okolinske dozvole protiv koje se već skoro dvije godine vodi upravni spor na Kantonalnom sudu u Sarajevu. Ako sud presudi u korist građana i poništi okolinsku dozvolu po drugi put, steći će se i dodatni uslovi za poništenje urbanističke saglasnosti koja i onako bez pravomoćne okolinske dozvole nije ni mogla biti izdata.
(A.A., Odgovorno)
