Građanska inicijativa iz ulice Aleja lipa već godinu dana stoji u ladicama: nije ni usvojena, ni odbijena, nego se vještački održava status quo… Ovaj slučaj je pokazao slabosti sistema: nedostatak transparentnosti, lošu komunikaciju i ignorisanje građanskog glasa. To je trajni problem koji ostaje.
Danas se navršava tačno godinu dana od održavanja 39. redovne sjednice Općinskog vijeća Novo Sarajevo na kojoj se raspravljalo i o građanskoj inicijativi mjesne zajednice „Trg Heroja“. Tada je odluka o ovoj građanskoj inicijativi prolongirana, ali ni godinu dana nakon toga još uvijek nije došla na dnevni red i pred vijećnike Općinskog vijeća.
Podjećamo, građansku incijativu su podnijeli stanovnici MZ „Trg heroja“ koji se protive gradnji planiranog stambeno-poslovnog objekta u ulici Aleja lipa na mjestu nekadašnjeg „Doma penzionera“. Ovom inicijativom se od Općinskog vijeća traži da se stavi van snage Odluka o pokretanju izrade izmjena i dopuna regulacionog plana „Hrasno I“ iz 2022. godine, te revizija regulacionog plana „Hrasno I“ iz 2006. godine. Najveća zamjerka građana na ovu gradnju je činjenica da bi planirani objekat trebao biti duplo većih gabarita od onih u kojima je trenutno „Dom penzionera“, što bi direktno moglo ugroziti sigurnost okolnih zgrada, smanjiti već ograničenu zelenu površinu i direktno utjecati na kvalitet života stanara u susjednim zgradama.
Za potrebe ove građanske incijative je prikupljeno 381 potpis građanina i građanke MZ „Trg heroja“.
Tada je donesen Zaključak prema kome se izjašnjavanje po Građanskoj inicijativi odgađa za naredni period a da će se u međuvremenu obaviti konsultacije predstavnika građana, investitora i Zavoda za planiranje gradnje Kantona Sarajevo a sve u cilju iznalaženja rješenja koje je u interesu obje strane, a sve radnje kada je u pitanju ovaj slučaj će biti u stanju mirovanja dok nadležne institucije, građani i investitor ne postignu dogovor a najkasnije do donošenja konačne odluke od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Građani su obavili konsultacije sa investitorom, Komisija je donijela svoju odluku ali Građanska inicijativa nije došla na razmatranje pred vijećnike Općinskog vijeća Novo Sarajevo.
I paralelno dok su čekali odlučivanje po podnesenoj Inicijativi, građani su ostali šokirani kada su saznali da je Općina Novo Sarajevo izdala urbanističku saglasnost investitoru za gradnju poslovnog objekta a prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji iz 2006. godine. Prema Regulacionom planu donesenom 2006. godine, „Dom penzionera“ jeste predviđen za nadogradnju i to sa sadašnjih Po+P+P3 na Po+P+P4, kao i nadogradnja sa sjeverne strane objekta spratnosti P+Po+P4.
Međutim, u urbanističkoj saglasnosti koju je izdala Općina Novo Sarajevo, investitoru je omogućeno rušenje trenutnog objekta te izgradnja novog spratnosti -3+P+4 (tri podzemne etaže, prizemlje i četiri sprata).
Za ovu odluku građani kažu da je definitivno protiv njihovog interesa, izražavajući zabrinutost da bi rušenje trenutnog, te gradnja novog objekta sa podzemnim etažama ugrozila stabilnost susjednih zgrada. Upravo to je bila i najveća zamjerka građana i prilikom pokretanja izmjena i dopuna RP iz 2022. godine koje su predviđale gradnju objekta duplo većih gabarita od trenutnog spratnosti -2+P+5 (dvije podzemne etaže, prizemlje i 5 spratova). Pitanje o tome kako je moguće da je Općina izdala urbanističku saglasnost koja predviđa podzemne etaže i rušenje trenutnog objekta iako to nije navedeno u RP iz 2006. godine na koji se Općina pozvala, postavio je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Davor Čičić, a obrazloženje od Službe za oblast prostornog uređenja i urbanizma Općine Novo Sarajevo donosimo u nastavku:
„Što se tiče upita koji se odnosi na spratnost objekta, informišemo Vas da je prema odredbama Zakona o prostornom uređenju KS propisano da se visina objekta računa od konačno zaravnanog i uređenog terena uz fasadu građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg sprata. Dakle, spratnost podrazumijeva nadzemne etaže, dok broj podzemnih etaža nije ograničen, a u podzemnim etažama je potrebno zadovoljiti potreban broj parking mjesta.“
Postavlja je logično pitanje: Ako je broj podzemnih etaža neograničen i svakako se može graditi bez obzira kako je navedeno u RP, zbog čega je investitor prilikom pokretanja izmjena i dopuna Regulacionog plana „Hrasno I“ iz 2022. godine, koje nikad nisu usvojene, ipak tražio dvije podzemne etaže?
Građani su najviše iznenađeni paralelnim postupcima koji se odvijaju u Općini Novo Sarajevo. Dok zahtjev za odlučivanje po njihovoj građanskoj incijativi još uvijek čeka, investitor ishoduje urbanističku saglasnost.
Zbog svega ovoga smo kontaktirali i dopredsjedavajućeg Općinskog vijeća Novo Sarajevo, Arslana Dučića, koji je i u prethodnom mandatu, kada je podnesena Građanska inicijativa snažno podržavao zahtjeve građana, da nam kaže šta se trenutno dešava po pitanju ovog slučaja:
„Građanska inicijativa iz ulice Aleja lipa već godinu dana stoji u ladicama: nije ni usvojena, ni odbijena, nego se vještački održava status quo.
Drugo, prema građanima koji su pokrenuli ovu inicijativu, izuzev mojih napora da se okupimo i razgovaramo o rješenjima, ne postoji institucionalni interes od strane Vijeća, a ni volja za dijalogom. Barem ona nije prezentirana.
Istaknuo bih da je načelnica Karić obavila jedan razgovor sa predstavnicima građana na kojem su preuzete određene obaveze, međutim vijeće o tome nema zvaničnu informaciju, već to znamo iz neposrednih razgovora sa sugrađanima.
Treće, i najproblematičnije, urbanistička saglasnost je izdata bez da su o tome bili informisani ni vijeće ni sami građani, izuzimam tu oglasnu ploču koja je zakonska obaveza, iako su direktno zainteresovane strane i potreban im je direktniji pristup.
Jedino što je sada sigurno jasno jeste da će Odluka o izmjeni i dopuni Regulacionog plana (iz 2022. godine) biti stavljena van snage na jednoj od narednih sjednica. To je istaknuto od strane načelnice i bit će predmet rasprave na vijeću.
Međutim, to ne briše činjenicu da je ovaj slučaj pokazao slabosti sistema: nedostatak transparentnosti, lošu komunikaciju i ignorisanje građanskog glasa. To je trajni problem koji ostaje.“
(E.K., Odgovorno)
