Autor: fokus.ba | Foto: fokus.ba

Općinska teritorija, a nadležnost kantonalna: Kako do čišćeg i zelenijeg grada?

by fer_urednik

Nije riječ ovdje ni o kakvom prepucavanju i prebacivanju loptice, nego o obavezi tih preduzeća da rade ono zbog čega su osnovana. Preduzeća djeluju u okviru nekoliko ministarstava, najviše njih u okviru Ministarstva komunalne privrede KS i ogroman novac svake godine izdvaja se iz budžeta za njihov rad

Redakcija portala Fokus provela je online i videoanketu na gradskim ulicama. Pitali smo građane šta su najveći problemi Sarajeva, šta im nedostaje i kakav bi grad željeli imati. Četvrtina ispitanika odnosno nešto više od 25 posto odgovorilo je da žele “čišći i zeleniji grad”.

Očito je da stanovnici glavnog grada BiH nisu zadovoljni. O ovoj temi najčešće raspravljaju na društvenim mrežama, uz objavljivanje fotografija prepunih kontejnera, zapuštenih parkova, ulica punih papira i razne ambalaže. Od nadležnih traže konkretne i kontinuirane akcije. Tačnije, od onih za koje pretpostavljaju da su nadležni jer u kompliciranoj administrativno-teritorijalnoj strukturi teško je razlučiti šta je čiji posao i odgovornost.

Umjesto odgovora i reakcije, uglavnom, naiđu na „prepucavanja“ i prebacivanje odgovornosti. U masi komentara, jer to su veoma privlačne teme, pojavi se i poneki glas razuma koji pojasni da se smeće, ipak, ne razbacuje samo i da ima nešto i “do nas”.

Načelnici nisu zadovoljni

A sada pitanje – ko je nadležan? I ko je kriv? Struktura Sarajeva prilično je komplicirana. Imamo Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, općine. Kanton se sastoji od devet općina. Četiri od njih čine grad. Kantonalna javna komunalna preduzeća (KJKP), kako im i sam naziv kaže, pripadaju Kantonu i Vladi KS odgovaraju za svoj rad. Upravo ta preduzeća vode računa o komunalnim poslovima na teritoriji općina.

Međutim, pojedini načelnici nisu zadovoljni pruženom uslugom. Svjesni su da čistoća i uređenje nisu na zavidnom nivou i da ima prostora za poboljšanje. Načelnik najmnogoljudnije sarajevske gradske Općine Novi Grad Semir Efendić naglašava da općine nemaju nadležnost za komunalne poslove.

Općine ne mogu obavljati komunalnu djelatnost u Kantonu, kao što ne mogu organizirati zdravstvenu zaštitu. Isto tako, kanton ne može izdavati rodne listove, nego to rade isključivo općine. Kantonalnim zakonima o komunalnim djelatnostima i komunalnoj čistoći definirano je održavanje javnih površna u KS-u i u skladu s tim organizirana kantonalna komunalna preduzeća – kaže Efendić za Fokus.

Iz KJKP “Rad” pojašnjavaju da su zaduženi za prikupljanje, transport i deponovanje kućnog komunalnog otpada s područja KS. Obaveze se preciziraju Operativnim planom i programom, koji se, opet, ne odnosi na sve javne površine.

-KJKP “Rad” zadužen je za čišćenje i pranje saobraćajnica, rigola i trotoara, odnosno trgova i drugih javnih prometnih površina koje su precizirane operativnim planom i programom. Zelene površine, parkovi, igrališta, podzemne instalacije, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija i drugi neimenovani poslovi, poput održavanja autobuskih, trolejbuskih, tramvajskih, kombi-stajališta, taksi-štandova i autobuskih terminala zadužena su druga preduzeća ili, pak, ona koja koriste navedene površine – kaže glasnogovornik ovog preduzeća Mirza Ramić.

Dakle, papiriće, opuške cigareta i ostali otpad na stajalištima vozila javnog prijevoza trebali bi pokupiti radnici KJKP „Gras“ i privatne kompanije „Centrotrans“. Njihova obaveza je i zimsko održavanje.

Kontejnere prazni “Rad”, a kante neko drugi

Ramić kaže da su na više od 10.000 lokacija u KS-u postavljeni kontejneri za odlaganje različitih vrsta otpada. Korpe postavljene u parkovima, na igralištima i drugim zelenim površinama prazne druga preduzeća zadužena za njihovo održavanje.

-Naše aktivnosti su organizirane tokom 24 sata, sedam dana u sedmici. Na dnevnoj bazi se susrećemo s problemima na terenu zbog nepropisno parkiranih automobila koji onemogućavaju prolazak naših vozila ili blokiraju prilaz posudama za odlaganje otpada. U oba slučaja obavijesti se pauk-služba koja, u skladu sa svojim kapacitetima, odgovara zadacima na terenu. Međutim, zbog brojnosti takvih situacija, jednostavno nisu u mogućnosti da odgovore svakom pozivu – navodi Ramić.

Prema njegovim riječima, “Rad” Ima dovoljno radnika, ali se, ipak, redovno prijavljuju na pozive za angažiranje osoba s biroa kako bi rasteretili uposlenike i uspjeli organizirati posao u vrijeme godišnjih odmora. Dakle, nije problem u radnoj snazi, ali jeste u kvarovima vozila, koji se, navodi Ramić, u prosjeku dešavaju jednom mjesečno.

Što se tiče zelenih površina, njih održava KJKP “Park”, ali ne na području cijelog kantona. Glasnogovornica Aldijana Hamza u razgovoru za Fokus kaže da u KS-u, prema procjenama, ima pet miliona m2 urbanih javnih zelenih površina, a ovom preduzeću je na redovno održavanje povjereno svega 3,4 miliona m2. Do kraja prošle godine bilo je još manje, oko 2,9 miliona m2.

-Na održavanje nam je povjeren dio površina u sedam općina, Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća i Trnovo. Najviše u Novom Gradu, a najmanje u Trnovu i Starom Gradu, dok u Hadžićima i Ilijašu ne održavamo javne zelene površine. Težimo tome da nam se dodijele sve površine jer jedino tako ova oblast može biti u potpunosti uređena. Naši zahtjevi su i da u potpunosti bude primijenjena uredba po kojoj su vlasnici, upravitelji, oni kojima je preostalih 1,6 miliona m2 površina povjereno na upravljanje ili raspolaganje, dužni da konačno počnu ispunjavati svoje zakonske obaveze i vršiti komunalno održavanje “svojih” površina – govori Hamza.

Koliko posla, toliko novca

Naglašava da preduzeće u ovoj sezoni nije zaprimilo nijednu pritužbu građana u vezi s poslovima na lokacijama koje su u njegovoj nadležnosti. Međutim, stizali su upiti za preostale javne površine.

-Od nas dobijaju konkretne i jasne odgovore da to nisu površine koje su u “Parkovoj” nadležnosti i da mi njih nismo ovlašteni niti smo u mogućnosti održavati sve dok nam ne budu dodijeljene – kaže glasnogovornica.

Preduzeće „Park“ ima 12 djelatnosti, odnosno njegu i zaštitu stabala, sadnju novog zelenila, javnu rasvjetu, zoo vrt, rasadničku proizvodnju, maloprodaju sadnog i dendro materijala, djelomično sanaciju dječijih, sportskih igrališta, površina za rekreaciju, izgradnju novih i rekonstrukciju zelenih površina… Ovo preduzeće finansira se iz kantonalnog budžeta.
Ne dobija paušalni iznos, nego se plaćanje vrši na principu mjesečnog fakturisanja poslova koji su izvršeni u toku tog mjeseca.

Osim toga, “Park” radi i na komercijalnoj osnovi, tako da svaka lokalna zajednica ima mogućnost da ga angažira za poslove na površinama koje nisu u redovnom održavanju. Obično je riječ o sadnji sezonskog cvijeća i novog zelenila, košenju trave, rekonstrukciji ili izgradnji novih zelenih površina, izgradnji ili obnovi igrališta. U tom slučaju “Park” je samo izvođač, a općine u svojim budžetima planiraju koliko novca će izdvojiti te određuju lokaciju i vrste poslova.

Hamza naglašava da je ovo kantonalno preduzeće tokom posljednje dvije godine prevazišlo problem s kojim se ranije suočavalo, a u pitanju su milionski dug za poreze i doprinose, tužbe radnika, imovina pod hipotekom, nedostatak radne snage…

I dok ona pohvalno govori o postignućima nove uprave, načelnik Novog Grada Efendić ima potpuno drugačije mišljenje o kantonalnim komunalnim preduzećima generalno.

Posljedice stranačkog kadroviranja

-Nije riječ ovdje ni o kakvom prepucavanju i prebacivanju loptice, nego o obavezi tih preduzeća da rade ono zbog čega su osnovana. Preduzeća djeluju u okviru nekoliko ministarstava, najviše njih u okviru Ministarstva komunalne privrede KS i ogroman novac svake godine izdvaja se iz budžeta za njihov rad.
U ovoj godini mislim oko 100 miliona KM ukupno, iako većina preduzeća i od građana naplaćuje svoje usluge – kaže Efendić, te dodaje:

-Problem je u lošoj organizaciji preduzeća, opterećenosti politikom gdje se postavljaju politički kadrovi za direktore i izvršne direktore. Onda vlast putem Vlade i Skupštine KS po svaku cijenu štiti svoje političke kadrove bez obzira na loše rezultate rada. Zauzvrat, oni zapošljavaju rodbinu i kadrove stranaka koje su ih postavile, a posljedice toga trpimo svi – ističe načelnik Općine Novi Grad.

I ostalim sarajevskim načelnicima postavili smo pitanje šta općine mogu uraditi kako bi svojim stanovnicima pružili uslove za život u čistom okruženju. Svi su, očekivano, odgovorili da komunalna čistoća nije u nadležnosti lokalne zajednice nego kantona.

-Kako da neko drugi radi posao za koji nema ni novac ni nadležnost. To je kao da me pitate šta Općina Stari Grad može uraditi za kupovinu dronova samoubica za Oružane snage BiH. Nemam nadležnost ni dozvolu za rad niti budžet za odvoz otpada – kratko je komentirao načelnik Starog Grada Irfan Čengić.

Raspoloženiji za detaljnija obrazloženja bili su načelnici Centra i Novog Sarajeva. Iskoristili su priliku da nabroje mjere i aktivnosti koje poduzimaju kako bi se stanje u oblasti komunalne čistoće poboljšalo.

Podrška od million i po

-Svakodnevno se susrećemo s velikim brojem opravdanih pritužbi građana na čistoću i neadekvatno održavanje zelenih površina. Iako to nije u našoj nadležnosti, Općina Centar svake godine u budžetu obezbjeđuje više stotina hiljada maraka kako bi se stanje u ovoj oblasti popravilo. Finansijski podržavamo komunalna preduzeća i nabavku nove mehanizacije. Tokom posljednje dvije godine smo ukupno iz općinskog budžeta izdvojili više od 1,5 miliona KM – kaže načelnik Centra Srđan Mandić.

I dok Općina Centar, prema Mandićevim riječima, intenzivno razmišlja o formiranju lokalnog preduzeća koje bi se, između ostalog, bavilo i komunalnom čistoćom, susjedna Općina Novo Sarajeva već ga ima. Načelnik Hasan Tanović kaže da neće prebacivati odgovornost na druge, ali da treba imati u vidu “da su želje jedno, a mogućnosti i nadležnosti nešto sasvim drugo”.

-Svakako da uvijek može bolje i zato već duže vrijeme radimo na tome da u potpunosti osposobimo naše Javno preduzeće “ONSA”, jer će širenjem i jačanjem kapaciteta ovo preduzeće moći preuzeti poslove i iz komunalne higijene. Ove godine smo za JP “ONSA” izdvojili 80.000 KM koje će oni uložiti u hortikulturno uređenje i održavanje Sportsko-rekreativnog centra “Vinko Šamarlić” – kaže Tanović.

Dodaje da su iz općinskog budžeta izdvojili značajna sredstva i za kantonalna komunalna preduzeća za poslove na području ove općine. Tako je “Rad” u ovoj godini dobio grant od 120.000 KM za aktivnosti koje nisu predviđene operativnim planom i programom održavanja. Dodatnih 300.000 dato im je za kupovinu vozila i kanti za dvolinijsko prikupljanje otpada. Istovremeno, “Parku” je dodijeljeno 180.000 KM za uređenje parkovskih površina, te 150.000 za investiciono održavanje parkova, dječijih igrališta i zelenih površina.

-Još jedna u nizu aktivnosti je uspostavljanje jedinog reciklažnog dvorišta u Sarajevu u Ulici Paromlinska. Građani sada mogu besplatno odlagati ambalažni otpad poput stakla, plastike, papira, drveta, bijele tehnike, računara, sijalica, te kabastog i građevinskog otpada, kao i automobilskih guma – naglašava Tanović.

U Gradskoj upravi šutnja

Općine Centar i Novo Sarajevo usvojile su i odluke o komunalnom redu na svojim područjima. Razlog za donošenje bila je potreba definiranja načina održavanja i uređenja naselja, vanjskih dijelova zgrada i površina koje su u vlasništvu pravnih ili fizičkih lica, a koji graniče ili su vidljivi s javnih površina.

-Ovom odlukom propisuje se obaveza građana odnosno vlasnika, posjednika i korisnika po pitanju održavanja opće uređenosti naselja, uređenja vanjskih dijelova zgrade, uređenja i održavanja izloga, ograda, objekata u privatnom vlasništvu i zemljišta. Nadzor nad provođenjem vrši općinska Služba za inspekcijske poslove, koja je ovlaštena izricati mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, ali i kazne pravnim i fizičkim licima za prekršaje – pojašnjava Tanović.

I od Gradske uprave zatražili smo stav o pitanju gradske čistoće i mogućim rješenjima, međutim, do zaključenja ovog teksta, nisu odgovorili na pitanja.

Na kraju, svi sagovornici Fokusa istakli su potrebu jačanja svijesti stanovništva o zaštiti okoliša i očuvanju čistoće. Glasnogovornica “Parka” Aldijana Hamza ocjenjuje da se svijest i urbana kultura u Sarajevu posljednjih godina počela mijenjati u pozitivnom pravcu. Međutim, idalje pojedinci uništavaju parkovski mobilijar, parkiraju vozila na zelenim površinama te odlažu smeće iz domaćinstva u parkovske korpe, na travnjake ili pored kontejnera. Ni divlje deponije, nažalost, nisu izolirani slučajevi.

Povezane vijesti