Općina Žepče ne samo da propušta priliku da vlastito prirodno naslijeđe stavi u službu održivog razvoja i opće dobrobiti svojih građanki i građana, već daje prednost odlukama koje, iako možda korisne za pojedince, nose ozbiljan rizik od narušavanja prostora, zdravlja i dugoročne budućnosti cijele zajednice“ – dio je iz Urgencije OCD, okupljenih u Mrežu za zaštitu prirode BiH.
Organizacije civilnog društva okupljene u Mrežu za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini urgencijom su od lokalnih vlasti u Općini Žepče zatražile da bez daljnjeg odlaganja razmotre, prije više od godinu dana upućenu Inicijativu za zaštitu Matinskog visa, koji predstavlja biološki izuzetno vrijedno područje, stanište 45 ugroženih biljnih vrsta sa Crvene liste FBiH i dio vrijedne serpentinske zone.
Urgencija je upućena predsjedavajućem Općinskog vijeća Žepče, klubovima svih političkih stranaka u Vijeću i načelniku Općine, sa zamjerkom da, umjesto da razmotre i odluče o još 18.04.2024. godine uredno podnesenoj inicijativi, Općinsko vijeće Žepče kontinuirano uvrštava u dnevni red i odobrava prijedloge koji se odnose na izdavanje suglasnosti za aktivnosti sa negativnim utjecajem na prirodu i okoliš.
“Bojimo se da zbog ovakvog ponašanja lokalnih vlasti Žepča se vrijednost Matinskog visa rapidno smanjuje, zbog dodjele koncesija za eksploataciju prirodnih resursa u njegovom neposrednom okruženju. Simbolički smo zvaničnu Urgenciju uputili 22. Maja, na Međunarodni dan biodiverziteta, dan kada se širom svijeta podsjeća na značaj očuvanja prirode i biološke raznolikosti i od tada smo pokrenuli aktivnosti koje će, nadamo se, potaknuti svijest vijećnika i ostalih predstavnika vlasti Žepča da uvide značaj podnesene Inicijative” – informacije su od aktivista Mreže za zaštitu prirode u BiH.
Iz Mreže smatraju neprihvatljivim to što je na svojoj drugoj redovitoj sjednici, održanoj 30.01.2025. godine, Općinsko vijeće Žepče usvojilo odluku o davanju suglasnosti za dodjelu koncesije kamenolomu usprkos Odluci Visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kao i presudi Ustavnog suda BiH, kojom je utvrđeno da odluka Vlade Federacije BiH o promjeni namjene šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju nije u skladu sa Ustavom BiH.
„Budući da je posljednjoj sjednici Općinskog vijeća, održanoj 30.05.2025. godine, ponovno data suglasnost za otvaranje još jednog kamenoloma, želimo jasno naglasiti da ne osporavamo dodjelu koncesija koje su u skladu sa prostornim planovima, važećim zakonima i razvojnim interesima Općine Žepče. Međutim, činjenica je da se suglasnosti za dodjelu koncesija za kamenolome izdaju upravo u serpentinskoj zoni općine, koja je prema planskoj i strateškoj dokumentaciji te preporukama stručnjaka prepoznata kao područje od izuzetne prirodne vrijednosti.
Stoga ovim putem želimo skrenuti pozornost na očito neuravnotežen pristup općinskih vlasti u Žepču koji jasno pokazuje poraznu stvarnost, da se inicijative za zaštitu prirode, koje bi koristile svim građankama i građanima, godinama ignoriraju, a odluke koje omogućuju eksploataciju prirodnih resursa u korist pojedinaca donose bez ikakve zadrške. Dok se pritisak na prirodu i biološku raznolikost neizbježno povećava, javni interes i očuvanje prirodne baštine u općini Žepče se sustavno potiskuju u drugi plan. Takav princip neminovno vodi ka trajnoj degradaciji okoliša i pejzaža općine te ugrožava pravo sadašnjih i budućih generacija na zdravu i očuvanu životnu sredinu.
U trenutku kada druge općine, kao i sam Zeničko-dobojski kanton, odlučno rade na proglašenju novih zaštićenih područja (Ozren, Zvijezda, Trstionica, Mokra Megara i dr.) i uspostavi javne ustanove za njihovo upravljanje, pasivnost i institucionalno ignoriranje inicijativa za zaštitu prirode u Općini Žepče šalju razočaravajuću poruku o stvarnim prioritetima lokalne vlasti. Dakle, Općina Žepče ne samo da propušta priliku da vlastito prirodno naslijeđe stavi u službu održivog razvoja i opće dobrobiti svojih građanki i građana, već daje prednost odlukama koje, iako možda korisne za pojedince, nose ozbiljan rizik od narušavanja prostora, zdravlja i dugoročne budućnosti cijele zajednice“ – dio je iz Urgencije OCD, okupljenih u Mrežu za zaštitu prirode BiH.
Aktivisti ukazuju na činjenicu da prema najnovijim izmjenama Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH za zaštitu nekog područja više nije ni potrebna formalna suglasnost općinskog vijeća, već samo mišljenje, što smatraju neodgovornim odnosom viših organa vlasti prema javnom dobru i prirodi.
Pritom, u konkretnom slučaju, kada je u pitanju prošle godine podnesena Inicijativa za zaštitu Matinskog visa, ukazuju na činjenice da je zakonskim i strateškim dokumentima Općine Žepče iskazana i prepoznata potreba zaštite prirodnih vrijednosti, posebno endemskih vrsta i tzv. serpentinske zone, da se predloženo područje zaštite od 1.328,63 ha nalazi u potpunosti u državnom vlasništvu, čime se uklanjaju potencijalne imovinsko-pravne prepreke, kao i da bi usvajanje Inicijative bio konkretnan doprinos razvoju lokalne zajednice kroz turizam, obrazovanje i međunarodno finansiranje, pri čemu je u prethodnom razdoblju na Matinskom visu uloženo više od 500.000 KM kroz razne projekte.
„S obzirom na sve navedeno, pozivamo Općinsko vijeće Žepče i načelnika Općine, gospodina Matu Zovku, da Inicijativu za zaštitu Matinskog visa bez odgađanja uvrste na dnevni red naredne sjednice Općinskog vijeća, kako bi se konačno pokrenuo institucionalni proces zaštite ovog vrijednog područja i kako bi Općina Žepče pokazala stvarnu posvećenost zaštiti prirode, a ne samo njenoj eksploataciji. U suprotnom, ignoriranje inicijative za zaštitu Matinskog visa, uz istovremeno donošenje odluka koje omogućavaju dalju devastaciju okoliša, više se ne može tumačiti kao običan administrativni propust. Takvo postupanje jasno ukazuje na sistematsku institucionalnu nebrigu za očuvanje javnog dobra, zdravlja građana i dugoročnu održivost života u Općini Žepče“ – zaključuju aktivisti Mreže za zaštitu prirode u BiH na kraju Urgencije.
Potpisnici Urgencije su Association „Green Ways – Organisation for Support to Suistanable Development“ Mrkonjić grad, Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje “ATRA” Sarajevo, Centar dr. Stjepan Bolkay Olovo, Centar za krš i speleologiju Sarajevo, Centar za životnu sredinu Banjaluka, Eko Forum Zenica, Ekološko udruženje Eko Tvrtkovac Zenica, Ekološko udruženje Gostilj Ozren Doboj, Ekološko udruženje Ozrenski Studenac Petrovo, Mikološko udruženje MycoBH Sarajevo, Planinarsko društvo VIS Žepče, Omladinski klub Novi val Blagaj, Ornitološko društvo Naše ptice Sarajevo, Speleološko Društvo Ponir Banja Luka, Sportski i naučno-istraživački klub Atom Zavidovići, Udruga Dinarica Mostar, Udruženje građana Čuvari Majevice Lopare, Udruženje građana Fojničani Maglaj, Udruženje Građana Planina Teslić i Udruženje za biološka istraživanja i zaštitu prirode BIO.LOG Sarajevo.
(Lj.Đ., Odgovorno)
