(Ne)provođenje izbora u mjesnim zajednicama grada Tuzla nije pravne već političke prirode. Članovi gradske izborne komisije ne znaju ko bi izbore trebao provesti. Odgovornost bez nadležnosti.
Grad Tuzla pod izgovorom „tehničkih“ i „proceduralnih“ razloga godinama prolongira izbore u mjesnim zajednicama. Rezultat tih “aktivnosti” je potpuna obustava demokratskog odlučivanja na lokalnom nivou. Predsjednici savjeta mjesnih zajednica i dalje obavljaju funkcije mimo izbornog legitimiteta, a građani nemaju nikakav formalni kanal da odlučuju o pitanjima koja direktno utiču na njihove živote – komunalna infrastruktura, uređenje naselja, budžeti mjesnih zajednica. U osnovi, riječ je o čistoj uzurpaciji vlasti. Građanima Tuzle je uskraćeno osnovno demokratsko pravo – da biraju i da budu birani.
Građanski aktivisti navode da su krenuli u istraživanje sastava savjeta mjesnih zajednica i njihove povezanosti sa političkim akterima. Iz dostupnih informacija koje su dostavili našem portalu, evidentno je da je predsjednik savjeta MZ Slatina politički i stranački angažovan, te da je predsjednik Komisije za odlikovanja i priznanja, a da ostali članovi Savjeta također imaju povezanosti sa političkim akterima, što dodatno pojačava sumnju u sukob interesa.
Aktivisti žele da ukažu na propuste, koje je, kako navode, moguće otkloniti, odnosno donijeti provedbeni akt za provođenje izbora u mjesnim zajednicama. Također navode da postoje i finansijska sredstva u budžetu, međutim politički utjecaji još uvijek kroje sudbine samih građana u mjesnim zajednicama.
Predstavnici udruženja “Ne diskriminacija ne mobing” Tuzla su, nakon održnog foruma građana u MZ Slatina, pokušali obaviti razgovore sa nadležim, koji se, u konkretnom slučaju, tako ne osjećaju. Pozivi za sastanke su dostavljeni Gradskoj izbornoj komisiji Grada Tuzla, kao i Komisiji za ljudska prava i slobode Gradskog vijeća Tuzla, s ciljem razmjene mišljenja i razjašnjenja pravnih i institucionalnih pitanja, kako bi se osiguralo poštivanje demokratskih standarda i prava građana na ravnopravno učešće u procesima odlučivanja na nivou mjesnih zajednica. Građanski aktivisti navode da su održali sastanak sa predstavnicima GIK-a.
“Zanimljivo je da su sastanku prisustvovali isključivo članovi komisije GIK-a koji su ujedno zaposleni u Gradskoj upravi: predsjednica Asja Kravić, rukovodilac Službe za zajedničke poslove, Aleksandra Azinović Trakilović, pomoćnik gradonačelnika za inspekcijske poslove, te Davor Piljić, viši stručni saradnik za upravno rješavanje u oblasti socijalne zaštite. Ostali članovi nisu bili prisutni – komisija je, dakle, bila u okrnjenom sastavu. Već na početku sastanka potvrđeno je ono što smo i sami naglasili – provođenje ovih izbora formalno nije njihova nadležnost. Uz to, iznesen je i dodatni problem: trenutno se ne zna ko bi izbore uopšte trebao provesti”, navode iz udruženja “Ne diskriminacija ne mobing” Tuzla.
Međutim, praksa na terenu pokazuje drugačije. Na sastanku su izneseni primjeri gradova i općina gdje se izbori u mjesnim zajednicama redovno provode. U svim tim slučajevima, navode, gradska/općinska vijeća su donijela odluke da izbore provode upravo gradske/općinske izborne komisije.
Drugi razlog neprovođenja izbora u mjesnim zajednicama jeste navodni visoki trošak. Kako aktivisti navode, činjenice govore drugačije. Tako naprimjer, općine sa oko 50.000 birača izbore provode za oko 60.000 KM, a konkretni primjeri koje su naveli su Općina Centar Sarajevo, koja je u 2025. godini za provođenje izbora u mjesnim zajednicama izdvojila oko 65.000 KM, Općina Novo Sarajevo je u 2023. godini za provođenje izbora u mjesnim zajednicama izdvojila oko 40.000 KM, dok je u Gradu Visoko u 2025. godini za istu namjenu izdvojeno oko 20.000 KM.
“Izbori postoje ili ne postoje. Ne mogu postojati samo tamo gdje je to politički zgodno. Svima je vidljivo da izbori nisu preskupi, nego nisu prioritet. U svemu ovome postavljamo pitanje kako građani ne reaguju na ovakve propuste? Kako se dozvoli da vas predstavlja neko koga niste birali?”
Aktivisti su stava da ista komisija treba da bude tijelo koje štiti izborni proces i demokratsko pravo građana, te da imaju i moralnu odgovornost da pozovu nadležne da omoguće izbore. Također, navode da problem nije pravne, već političke prirode. Istovremeno su tražili sastanak sa Komisijom za ljudska prava Gradskog vijeća Tuzla iz razloga što se u konkretnom slučaju radi o kršenju osnovnog ljudskog prava, međutim do sastanka još uvijek nije došlo.
“Osnovno ljudsko pravo građana da biraju, da budu birani i da učestvuju u kolanom odlučivanju u Tuzli ne postoji. Ne zato što ne može, nego zato što se ne želi”, poručili su aktivisti ispred pomenutog udruženja.
(J.M., Odgovorno)
