Komisija za mlade Skupštine ZDK je 16.06. tekuće godine na tematskoj sjednici „Položaj i perspektiva mladih u ZDK – od mjera do stvarnih promjena“ među ključnim izazovima navela i stambeno zbrinjavanje mladih.
Stambeno osamostaljivanje je jedan od ključnih izazova mladih. U Zenici ne postoji poseban i kontinuiran lokalni program koji mladima sistemski pomaže pri rješavanju prvog stambenog pitanja. Postoje određene stambene i socijalne mjere za pojedine kategorije, ali pregledom Budžeta Grada Zenica za 2026. i javno dostupnih procedura nije identifikovan poseban program „prvog doma“ za mlade.
Otežano stambeno osamostaljivanje mladih u Zenici (kao i u većini drugih lokalnih zajednica u BiH), kao i nedostatak posebnog kontinuiranog lokalnog programa kojim bi lokalna zajednica pomogla mladima koji prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje je problem na koji ukazuju aktivisti ispred Centra za mlade „INPUT“ iz Zenice.
„Ključni uzroci navednog problema su visoke cijene nekretnina u odnosu na početne i prosječne prihode mladih, potreba za početnim kapitalom i dodatnim troškovima kupovine/izgradnje, ograničena kreditna sposobnost dijela mladih, nesigurnost zaposlenja, rast troškova samostalnog života, te odsustvo trajnog lokalnog programa koji bi različitim kategorijama mladih ponudio odgovarajuću podršku. Navedeni problem je javni, a ne samo privatni, iz nekoliko razloga. Stambeno osamostaljivanje utiče na odluku mladih da li će ostati u Zenici ili će tražiti životnu i profesionalnu perspektivu drugdje. Neriješeno stambeno pitanje odgađa osamostaljivanje, planiranje porodice i dugoročno vezivanje mladih za lokalnu zajednicu. Stambena politika je razvojno pitanje grada – utiče na demografiju, tržište rada, lokalnu potrošnju, ulaganje u nekretnine i stabilnost zajednice“, mišljenja je Adi Salčinović, aktivista Centra za mlade „INPUT“ iz Zenice.
Aktivisti navode da institucionalna podrška može smanjiti dio finansijskog opterećenja u najosjetljivijoj fazi, tačnije pri kupovini, izgradnji ili prvom samostalnom stanovanju. Ekonomski uzroci problema su visoke cijene nekretnina u odnosu na početne i prosječne prihode mladih, potreba za značajnim početnim sredstvima za učešće, kaparu, poreze, notarske i druge troškove, kao i rast troškova stanovanja, najma, opremanja i održavanja domaćinstva. Kreditna sposobnost mladih često je ograničena visinom plate, vrstom ugovora o radu i postojećim finansijskim obavezama. Osim toga, institucionalni uzroci ukazuju na nepostojanje posebnog i prepoznatljivog kontinuiranog programa „prvog doma“ za mlade u Gradu Zenica, postojeće stambene i socijalne pomoći uglavnom su usmjerene na druge posebne kategorije i ne čine jedinstvenu razvojnu mjeru za mlade.
„Ne postoji aktuelna lokalna analiza koja precizno pokazuje koliko mladih Zenice živi sa roditeljima, koliko ih je podstanara i kakvu podršku smatraju najkorisnijom. Cijene nekretnina u Zenici su doživjele ogroman skok. Medijalna cijena kvadrata starogradnje skočila je sa 1.200 KM (2018. godine) na čak 2.800 KM (2025. godine), dok se novogradnja kreće od 3.400 KM do 4.500 KM po kvadratu. Podrška mladima često se posmatra odvojeno po sektorima, umjesto da se stanovanje poveže sa zapošljavanjem, porodicom, ostankom i lokalnim razvojem. Društveni i demografski uzroci nastaju radi kasnijeg ekonomskog i stambenog osamostaljivanja mladih, nesigurnost u pogledu dugoročnog zaposlenja i budućih prihoda, odlazak mladih iz lokalne zajednice u potrazi za većom ekonomskom sigurnošću, te nedovoljno uključivanje samih mladih u oblikovanje lokalnih stambenih politika. Problem ne treba svesti samo na kredit i kamatu, jer mladi imaju različite životne i finansijske okolnosti: neki koriste klasične stambene kredite, neki ne žele kreditno zaduženje, neki grade kuću postepeno, neki kupuju nekretninu uz porodičnu pomoć, a neki ostaju podstanari jer ne mogu osigurati početni kapital“, dodaje Salčinović.
Zeničko-dobojski kanton je još prije gotovo dvije decenije imao posebne programe i kreditne linije za stambeno zbrinjavanje mladih. To pokazuje da je potreba odavno prepoznata, ali da nije uspostavljen kontinuiran lokalni mehanizam na nivou Grada Zenica. Komisija za mlade Skupštine ZDK je 16.06. tekuće godine na tematskoj sjednici „Položaj i perspektiva mladih u ZDK – od mjera do stvarnih promjena“ među ključnim izazovima navela i stambeno zbrinjavanje mladih.
Prema Analizi stanja i potreba mladih ZDK koja koristi podatke popisa stanovništva iz 2013. godine, Grad Zenica je tada imao 23.923 mladih u dobi 15-19 godina, odnosno oko 22% ukupnog stanovništva. To je podatak o veličini tadašnje populacije mladih, a ne broj mladih sa neriješenim stambenim pitanjem. Tačan broj mladih Zenice koji danas nemaju riješeno stambeno pitanje nije javno poznat i to je jedna od glavnih praznina koju treba istražiti. Prema nekim procjenama, oko 10 hiljada mladih (do 35 godina) nema riješeno stambeno pitanje. Kao širi kontekst, nacrt Strategije za mlade FBiH 2025-2034, na osnovu istraživanja mladih u FBiH, navodi da 78,5% mladih živi sa roditeljima, a samo 8,6% ima riješeno stambeno pitanje kroz vlasništvo nad stambenim prostorom. Ovi procenti se ne smiju automatski preslikati na Zenicu, ali pokazuju da je problem na nivou Federacije BiH ozbiljan.
Novi Urbanistički plan Grada Zenica 2021–2041, koji je usvojen u tekućoj godini, određuje oko 52,07 ha rezervisanih površina opredijeljenih za stanovanje mladih osoba i mladih bračnih parova. To pokazuje da je stanovanje mladih planski prepoznato. Međutim, prostorno planiranje samo po sebi ne rješava pitanje finansijske dostupnosti prvog doma. U isto vrijeme, lokalne zajednice u BiH već koriste različite modele podrške. Tako, naprimjer, Općina Tešanj, koja se nalazi u istom kantonu, u 2026. provodi program subvencioniranja dijela kamate stambenih kredita mladima, što potvrđuje da lokalni nivo može razvijati posebne stambene mjere za mlade. Općina Žepče je u julu tekuće godine donijela odluku o dodjeli novčanih sredstava za stambeno zbrinjavanje mladih u okviru mjera općinske demografske politike.
Zakon o principima lokalne samouprave FBiH među vlastite nadležnosti lokalnih zajednica ubraja utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene izgradnje. Zakon o mladima FBiH u članu 42. omogućava da se kod programa stambenog zbrinjavanja dobna granica mladih proširi do 35 godina.
“Pristup kombinuje istraživanje, participaciju mladih, stručnu pravnu i finansijsku analizu, javnu komunikaciju, građansku mobilizaciju i direktno institucionalno zagovaranje. Kampanja ne zaključava unaprijed samo jedan oblik pomoći (npr. kamatu), nego kroz podatke i konsultacije analizira bespovratnu podršku, refundiranje troškova, subvencioniranje troška finansiranja i druge modele. Konačni prijedlog biće upućen Gradu Zenica uz realan budžetski model i dokaz javne podrške. Cjelokupan proces počinje prikupljanjem lokalnih podataka, analizom budžeta i poređenjem modela podrške iz drugih lokalnih zajednica. Sa mladima ćemo definisati prioritete i kriterije budućeg programa. Konsultovat ćemo se sa gradskim službama i pripremiti radni tekst odluke sa obrazloženjem izvora finansiranja, kao i predlaganja inicijative prema Gradskom vijeću, zagovarati njeno razmatranje i pratiti naredni budžetski ciklus”, navode iz Centra za mlade “INPUT” Zenica.
(J.M., Odgovorno)
