“Nakon zatvaranja još uvijek nije sanirana deponija na Obješenici, tako da imamo ekološku bombu skoro u samom centru grada. Postojeća deponija na lokalitetu Dubočine u mjesnoj zajednici Bristovi – Kula direktno prijeti zdravlju mještana, biljnom i životinjskom svijetu, uništava usjeve, i svakim danom situacija je sve gora, a 2009. godine je donesena odluka, bez pristanka mještana, da deponija bude privremena i samo na par mjeseci. Nakon skoro šesnaest godina imamo pravu ekološku katastrofu i nepostojanje volje općinskih vlasti da se problem riješi”, navode mještani MZ Kula.
Nemar općinskih vlasti i preduzeća koje upravlja deponijom vidljiv je građanima Bugojna. U Općini Bugojno je godinama bio u primjeni zakon o komunalnim djelatnostima iz 1990., koji nije na snazi od 2013. godine. Prije više od 15 godina donesena je Odluka o privremenom odlaganju otpada na lokalitetu Dubočine, na tri mjeseca, koja je, tehnički i faktički, i dan danas na snazi.
Aktivisti tvrde da za taj lokalitet Dubočine ne postoji urbanistička i građevinska dozvola, te da, ako je i bila, nekoliko godina ne postoji okolinska dozvola za deponiju. Otpor mještana je bio u dva navrata, 2011. i 2013. godine, međutim deponija je i dalje tu. Deponija se nalazi na katastarskoj parceli 957/1 katastarske općine Bristovi, naziva Boganovci, površine 498577 kvadratnih metara, a posjednik upisan na parceli je ŠPD/ŠGD “Srednjobosanske šume/Šume Središnje Bosne”.
Priča u vezi regionalne deponije Gornji Vakuf – Uskoplje na lokalitetu rudnika uglja Gračanica započela je u mandatnom periodu Vlade Federacije 2006-2010. Tada je na čelu ministarstva okoliša i turizma bio Nevenko Herceg, član HDZ BiH, koji je i nekadašnji premijer Vlade HNK, a za istu su odobrena sredstva u iznosu od 2,3 miliona eura. Ovu odluku o lokaciji deponije su donijeli zastupnici SDA i HDZ na svim nivoima vlasti, ali ta odluka nije verificirana u OV Bugojno.
U aprilu 2011. godine općine Gornji Vakuf/Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno i Jajce su potpisale sporazum o zajedničkoj saradnji na izgradnji Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO), a tokom naredne godine održana je javna rasprava u Gornjem Vakufu/Uskoplju, u organizaciji FMOIT o Studiji uticaja na okoliš za planiranu izgradnju Regionalne sanitarne deponije (RSD) na području rudnika uglja „Gračanica“.
Međutim, OV Bugojno nikada nije dalo podršku projektu regionalne deponije na lokalitetu Humac-Gračanica iz razloga, kako je navedeno, niza ekoloških i drugih problema, odnosno Općina Bugojno nije bila uključena u proces identifikacije mogućih lokaliteta i odabira potencijalne lokacije za izgradnju regionalne sanitarne deponije na lokalitetu rudnika uglja Gračanica, o čemu se izjasnilo i OV na sjednici održanoj 29.04.2014. godine. Na toj sjednici je donesen Zaključak protiv izgradnje deponije na lokalitetu rudnika uglja Gračanica jer nisu utvrđeni prostorni, tehnički, ekološki i ekonomski parametri za lokaciju koji su neophodni u izradi Studije izbora i Studije izvodivosti.
Vlada Federacije i Vlada SBK u mandatnom periodu 2010-2014 nisu donijele ni jednu odluku vezanu za pomenutu deponiju, dok je Skupština SBK na svojoj pretposljednoj sjednici u 2015. godini donijela odluku o upravljanju otpadom u SBK. U tom planu je odobrena lokacija za deponiju Gračanica, a plan su podržali zastupnici SDA-a, HDZ-a i SBB-a. Donošenje novog plana upravljanja otpadom za SBK je planirano u narednom periodu, a prva radionica koje je okupila predstavnike Kantona, gradova, općina i komunalnih preduzeća održana je 6.2.2026. godine u Travniku.
“Pored regionalne deponije mi imamo većih problema sa postojećim deponijama u našem gradu. Nakon zatvaranja još uvijek nije sanirana deponija na Obješenici, tako da imamo ekološku bombu skoro u samom centru grada. Postojeća deponija na lokalitetu Dubočine u mjesnoj zajednici Bristovi – Kula direktno prijeti zdravlju mještana, biljnom i životinjskom svijetu, uništava usjeve, i svakim danom situacija je sve gora, a 2009. godine je donesena odluka bez pristanka mještana da deponija bude privremena i samo na par mjeseci. Nakon skoro šesnaest godina imamo pravu ekološku katastrofu i nepostojanje volje općinskih vlasti da se problem riješi”, navode mještani MZ Kula.
Na 29.sjednici Vlade SBK održanoj 31.12.2019. godine u Travniku, donesena je Odluka o izdvajanju sredstava na stavci „Subvencija javnim preduzećima za saniranje ekoloških incidenata“ za 2019. godinu, a planirano je da se sredstva za projekat uređenja deponije u Bugojnu izravno uplate na žiro-račun JKUP Čistoća d.o.o Bugojno.
“Imamo situaciju da se kanalizacija i fekalne vode izlijevaju u suho korito, na zemlju, tako da je potrebno izvršiti regulaciju korita rijeke Vrbas. Agencija za vodno područje rijeke Save je u više navrata pokretala postupak izrade elaborata, a mi nemamo završene radove na tom dijelu. Otpadne vode iz gradske deponije Dubočine direktno idu u suho korito, kao i u rijeku Vrbas. Jajce i Banja Luka organizuju razne sadržaje i događaje na toj ljepotici, kod nas su svima puna usta Vrbasa, a zapravo se radi o javašluku u upravljanju vodotokom. Pored same rijeke, na zemljištu starog groblja, koje se nalazi u MZ Kula, dovozi se i deponuje građevinski otpad i šut, koji se ne uklanja. Valjda komunalno preduzeće treba da ukloni to smeće, da postavi fizičke prepreke ili kamere, uglavnom, da riješi problem, međutim, njih to izgleda ne zanima”, smatraju aktivisti iz Bugojna.
Izvještaj o finansijskoj reviziji Općine Bugojno za 2022. godinu od strane Ureda za reviziju institucija u FBiH je utvrdio da se prihod od komunalnih naknada nije uplaćivao na depozitni račun Općine, a Općina ne vrši nadzor nad njenom uplatom i utroškom. Navedena Odluka o komunalnim naknadama nije usklađena sa Zakonom o komunalnim djelatnostima jer je utvrđeno da je komunalna naknada prihod javnog preduzeća, koje izdaje rješenja i vrši naplatu, dok je Zakonom utvrđeno da je komunalna naknada javni prihod Općine.
“Maćehinski” odnosi sitne politike u Bugojnu ogledaju se u međusobnim prepucavanjima nosilaca javnih funkcija. Umjesto da služe građanima, oni su se opredijelili za saopštenja za javnost. Tako su iz JKUP “Čistoća” 14.5.2025. izdali saopštenje, kao i reagovanje od 2.8.2015. godine, gdje su, između ostalog, žalili se o odnosu lokalnih vlasti prema ovom preduzeću. S druge strane općinski načelnik Edin Mašić je još 28.7.2015. godine zatražio ostavku tog i još jednog direktora preduzeća koje je pod ingerencijom Općine. Na tada održanoj press konferenciji na kojoj je govorio o nastalom poskupljenju usluga JKUP “Čistoća”, nastavku bojkota prikupljanja komunalne naknade od strane JP za stambeno komunalne djelatnosti i lokalne puteve, te stanju sa infrastrukturnim projektima na području Općine. Najavio je da će zatražiti smjenu direktora u dva bugojanska javna preduzeća.
“Što se tiče povećanja cijene odvoza smeća, građani trebaju da znaju da su tu odluku izglasali vijećnici SDA i HDZ na prethodnoj sjednici OV Bugojno, a tu odluku je predložio direktor preduzeća “Čistoća” gosp. Emir Sarajlić, koji na zadnjoj sjednici vijeća sam nije znao da obrazloži odluku koju je on predložio, formu po kojoj je utvrdio cijene. Na Kolegiju OV je dogovoreno da će cijena odvoza smeća biti povećana 30%, a na kraju je direktor cijenu povećao nekome na 50%, nekome 70%, a nekome čak i 100%, što stvarno nije normalno i što nije uredu i samim time direktor samo pokazuje neznanje u oblasti odnosno u preduzeću u kojem radi, a također imam informaciju da se nije obraćao svojim stručnim službama nego je sam pripremio odluku i dao je na Općinsko vijeće. Rezultate te odluke sad vide i trpe svi naši građani. Ono što je izvjesno je da je neupitna odgovornost rukovodstva JKUP Čistoća”, izjavio je načelnik Mašić.
Porezna uprava FBiH objavila je pregled poreznih obveznika s iznosom duga po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada većih od 50.000 KM, prema evidencijama kantonalnih poreznih ureda, koji su na dan 31.03.2025 godine, u ovom entitetu, ukupno iznosili 2,7 milijardi KM. Prema raspoloživim podacima, najveće neplatiše, posebno kada je riječ o doprinosima, su državna javna preduzeća, preduzeća u stečaju a potom društva ograničene odgovornosti. Ovo bugojansko preduzeće se u 2018. godini nalazilo na listi najvećih poreskih dužnika. Prema navodima portala akta.ba, njihov dug za glavnice je bio preko 200 hiljada KM.
„Prema našim podacima 29.8.2025. raspisan je javni poziv za izvođenje radova „sanacije gradske deponije Bugojno“. Obavještenje o nabavci uključivalo je nabavku, dovoz i razastiranje željeznog materijala za sanaciju gradske deponije otpada čija procjenjena vrijednost ugovora iznosi 17.000 KM bez PDV-a. Krajem prošle godine nabavljen je polovni kamion za odvojeno prikupljanje i odvoz selektivnog otpada, čija procjenjenja vrijednost iznosi 200.000 KM bez PDV-a. Gradska deponija nam je bruka, a nadležni u foteljama i sa visokim platama navode kako imaju zaposlene radnike, kako je teško ograditi cijelu deponiju, pa gospodo vi i ne pokušavate da riješite problem. Od sugrađana smo dobili informacije i foto dokumentaciju kojom se dokazuje njihov nemar. Ogledalo rada ovog preduzeća i općinske vlasti vidi se na primjeru deponije u Bugojnu”, poručuju građanski aktivisti iz Bugojna okupljeni oko neformalne grupe građana iz MZ Kula.
(J.M., Odgovorno)
