Deponija nije fizički ograđena, nalazi se u blizini naselja, a udaljena je oko 800 metara od rijeke Vrbas. Prema riječima mještana, otpadne vode se slijevaju direktno u rijeku Vrbas, bez ikakvih filtera, a na deponiji su sve vrste otpada, od građevinskog, preko medicinskog, do animalnog. Na deponiji su česti požari, a jedan od dodatnih problema su i psi lutalice koji obitavaju na deponiji, a nije rijedak slučaj da napadnu ljude ili da učine štetu u vidu napada na ovce ili neke druge domaće životinje.
Mještani naselja Boganovci, Kula, Bristovi i Seferovići, u mjesnoj zajednici Bristovi, u općini Bugojno, duže od 14 godina susreću se s deponijom smeća kao velikim problemom.
Iako su od početka bili protiv deponije u njihovom kraju i dobili obećanje od lokalne vlasti da je riječ o privremenoj deponiji koja će tu biti samo tri mjeseca, ona je tu već 14 godina i i dalje stvara velike probleme mještanima.
Deponija nije fizički ograđena, nalazi se u blizini naselja, a udaljena je oko 800 metara od rijeke Vrbas. Prema riječima mještana, otpadne vode se slijevaju direktno u rijeku Vrbas, bez ikakvih filtera, a na deponiji su sve vrste otpada, od građevinskog, preko medicinskog, do animalnog. Na deponiji su česti požari, a jedan od dodatnih problema su i psi lutalice koji obitavaju na deponiji, a nije rijedak slučaj da napadnu ljude ili da učine štetu u vidu napada na ovce ili neke druge domaće životinje.
„Prije rata postojala je deponija na lokalitetu udaljenom kilometar i po dalje od sadašnje deponije Dubočine. To je bila tada jedina deponija na nivou Republike Bosne i Hercegovine koja je imala urbanističku i građevinsku dozvolu kada su radili, međutim i tada su dobili zabranu jer je zemljište nepropusno (ilovača). Rađeni su nalazi koji su utvrdili da je smrtnost od zagađenja 98%, da se radi o nepropusnom tlu i da na istoj lokaciji ne može biti deponovan otpad, što je i potvrđeno republičkom zabranom iz 1988. godine“, navode mještani mjesne zajednice Kula iz Bugojna.
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) u Općini Bugojno je donesen 2007. godine za period 2005-2015, a lokalna vlast je 2011. godine odlučila da prirodno stanište, netaknutu prirodu šumskog područja i neposrednu blizinu naselja „pretvori“ u deponiju. Donesena je Odluka o privremenom odlaganju na tom lokalitetu, na tri mjeseca, koja je i dan danas na snazi. Otpor mještana je bio u dva navrata, 2011. i 2013. godine, međutim deponija je i dalje tu. Deponija se nalazi na katastarskoj parceli 967/1 katastarske općine Bristovi, naziva Boganovci, čije je površina veća od 500 dunuma zemlje.
Aktivisti kažu da za navedeni lokalitet Dubočine ne postoji urbanistička i građevinska dozvola, a da mještani nisu pitani, odnosno da nije održana javna rasprava, te da je saglasnost mjesne zajednice, ako i postoji, dodjeljena od strane predsjednika MZ koji nije ništa pitao građane. Na stranici FMOIT se navodi da su Investitor Općina Bugojno i operater JKUP Čistoća Bugojno dostavili FMOIT Studiju o procjeni uticaja na okoliš u postupku izdavanja okolinske dozvole, a javna rasprava je održana 3.6.2015. godine u prostorijama zgrade Općine Bugojno.
„Zemljište je u vlasništvu Šuma SBK. Po kojem osnovu su oni dali to zemljište ili je bespravno, mi to ne znamo. Ako je ta površina bila bez šume, opet se morala izvršiti prenamjena zemljišta. Po ovom pitanju nije bila nikakva javna rasprava. Koliko znamo samo je krizni štab donio privremenu odluku na tri mjeseca, međutim ta tri mjeseca, to privremeno rješenje, traje duže od 14 godina. Znamo sigurno da se ne može donijeti privremena odluka za lagerovanje otpada, no u Bugojnu sve može. Nismo ni znali za tu Studiju iz 2015. godine, no bez obzira, opet su četiri godine radili bez dozvole. Pitanje i dan danas šta od papirologije imaju. U 2021. godini su dobili 100.000 KM za projekat završetka sanacije gradske deponije. Tu se vozi smeće, a nema nikakvih ugovora, niti fiskalnih računa. To su obični paragon računi, to je čista pljačka. Nema kontrole. Sami sebe finansiraju“, poručuju mještani naselja Boganovci. I tvrde:
„Kroz Boganovce prolazi crvena voda koja užasno smrdi, a tu se djeca igraju. Ovo je katastrofa za veliku Dubočinu i za ovaj grad. Ovo smeće je panorama Bugojna. Dječije igralište Rudina je uništeno. Bilo je rečeno tri mjeseca i šta sada. Taj plato je veliki, samo dovezu smeće na rub platoa i gurnu ga. Na deponiji je bilo nekoliko požara, a posljednji je bio 17. avgusta ove godine.“
Dugo vremena za područje SBK kao jedno od rješenja deponovanja otpada navodi se izgradnja regionalne deponije. Još 2010. godine je bila određena lokacija za regionalnu deponiju, čak se formiralo i preduzeće, te su potrošena određena finansijska sredstva iz sredstava koje je dodijelila međunarodna zajednica, ali rješenja još uvijek nema.
Općine Gornji Vakuf/Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno i Jajce su u aprilu 2011. godine potpisale sporazum o zajedničkoj saradnji na izgradnji Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO), a tokom 2012. godine je održana javna rasprava u Gornjem Vakufu/Uskoplju, u organizaciji FMOIT o Studiji uticaja na okoliš za planiranu izgradnju Regionalne sanitarne deponije (RSD) na području rudnika uglja „Gračanica“.
Bilo je nekoliko sastanaka u Travniku na temu izgradnje Regionalne sanitarne deponije, međutim općina Bugojno za sada nije dio te priče. Općinsko vijeće Bugojno nikada nije dalo podršku projektu regionalne deponije na lokalitetu Humac-Gračanica iz razloga, kako su naveli, niza ekoloških i drugih problema. Općina Bugojno nije bila uključena u proces identifikacije mogućih lokaliteta i odabira potencijalne lokacije za izgradnju regionalne sanitarne deponije na lokalitetu rudnika uglja Gračanica, o čemu se izjasnilo i OV Bugojno na sjednici održanoj 29.04.2014. godine na kojoj je i donijelo Zaključak protiv izgradnje deponije broj 02-02-01740-14. Prostorni, tehnički, ekološki i ekonomski parametri za lokaciju se rade u Studiji izbora i Studiji izvodivosti u skladu sa planskom dokumentacijom i strategiji upravljanja komunalnim otpadom, a kako su naveli iz Općine Bugojno, oni svakako nisu bili za navedeni lokalitet rudnika uglja Gračanica.
„Koliko znamo, pri izradi studije u koju nije bila uključena općina Bugojno, formirana je radna grupa koja je bila protiv Regionalne sanitarne deponije radi zaštite rijeke Vrbas i jezera Zanesovići. To je dugogodišnji problem između Bugojna i G.Vakufa/Uskoplja i još uvijek traje. Što se tiče zagađenja u Bugojnu, bilo je pokušaja da se formira i komunalna policija koja bi se bavila rješavanjem problema povećanog broja pasa, trovanjem pasa, bacanjem smeća na za to nepredivđena mjesta, puštanjem preglasne muzike, neuklanjanjem starih zapuštenih objekata, sječom stabala, slaganjem drva na zelene površine i parking prostore, međutim ništa od tog.“, poručuju mještani naselja Kula.
Mještani zahtijevaju da se postojeća deponija Dubočine zatvori, sanira, te da se odredi druga lokacija ili da se formira regionalna deponija.
„Ne zanima nas više ništa, predugo ovo traje, zatvorite i sanirajte deponiju. Pored smeća koje dovozi „Čistoća“, sada fizička lica dovoze otpad, formiraju se nove divlje deponije, dovoze i ostavljaju pse na deponiju, te se i u sam Vrbas istresa otpad“, navode građani MZ Bristovi.
(J.M., Odgovorno)
