“Vjerujemo da će već početkom naredne godine BiH imati novo zaštićeno područje – Mokra Megara – Spomenik prirode.”, optimistični su, nakon jučerašnje prezentacije Stručnog obrazloženja za zaštitu područja pećine Mokra Megara, u UG “Fojničani”.
Juče, 11.12.2025., u Maglaju je, u organizaciji Udruženja građana “Fojničani” i Mreže za zaštitu prirode u BiH, a uz podršku Misije OSCE-a u našoj zemlji, predstavljeno Stručno obrazloženje za zaštitu područja pećine Mokra Megara. Autori ovog dokumenta su, pored UG “Fojničani” Maglaj, OD Natura konsalting Sarajevo I SNIK Atom Zavidovići.
“Dokument predstavlja krunu našeg višegodišnjeg rada na istraživanju i zagovaranju zaštite ovog izuzetnog prirodnog područja, smještenog neposredno uz entitetsku liniju između Maglaja i Doboja.”, naveli sui z UG “Fojničani”.
Izradu ovog dokumenta finansiralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, iz koga je navedeno da je aktuelni mandat ovog ministarstva obilježen intenziviranjem rada na formalnoj zaštiti pećinskog kompleksa Mokra Megara, te jačanjem saradnje s naučnom zajednicom, lokalnim vlastima i civilnim sektorom kako bi se osigurala dugoročna zaštita jedinstvenih prirodnih vrijednosti planine Ozren. I da je proces pripreme dokumentacije i stručnih istraživanja značajno ubrzan i podignut na viši nivo.
Inače, Stručno obrazloženje obuhvata objedinjene rezultate hidrogeoloških, speleoloških, bioloških i ekoloških istraživanja, provedenih tokom više godina, te predstavlja ključni dokument za proglašenje pećine Mokra Megara zaštićenim područjem. Dokument potvrđuje izuzetnu prirodnu, geomorfološku i biološku vrijednost lokaliteta, uključujući važna podzemna staništa i elemente kulturne baštine.
A sam pećinski kompleks Mokra Megara, koji se sastoji od pet speleoloških objekata, veliki je i turistički potencijal.
“Ovaj kompleks nalazi se na entitetskoj liniji i može biti mjesto susreta, ali i kompletnog razvoja planine Ozren na kojoj se Mokra Megara i nalazi.” – istaknuto je na skupu.
Interesantno je da Mokra Megara uočena i zabilježena još davne 1907. godine, u publikaciji kluba čeških turista “Turistički vodič kroz Bosnu i Hercegovinu”. Opisao ju je Ferdinand Velc kao jednu od glavnih maglajskih turističkih atrakcija te naveo: “Tri sata istočno od grada je pećina Megara”. Od tada prošlo 118 godina ali se malo uradilo na istraživanju i popularizaciji ovog pećinskog kompleksa.
Javnoj prezentaciji su prisustvovali predstavnici institucija oba entiteta, jedinica lokalne samouprave, akademske i istraživačke zajednice, kao i domaćih i međunarodnih organizacija aktivnih na području Ozrena.
U stručnom dijelu programa učestvovali su: doc. dr. Jasminko Mulaomerović – voditelj projekta, koji je dao uvodnu riječ i informacije o speleološkim istraživanjima; zatim Vojo Milanović, BA biologije-ekologije koji je radio na istraživanju šišmiša; doc. dr. Marjan Komnenov je govorio o otkriću nove vrste pauka; doc. dr. Elvedin Šabanović o istraživanju vegetacije i flore; Saudin Merdan, BA konzervacijske biologije i ekologije govorio je o istraživanju vodozemaca i gmizavaca; Zlatko Onešćuk, dipl. biolog o istraživanju ptica; Nihad Omerović, B.S. agrikulture o istraživanju gljiva, te, Davor Šupuković iz UG Fojničani Maglaj, o ostalim elementima stručnog obrazloženja.
“Vjerujemo da će već početkom naredne godine BiH imati novo zaštićeno područje – Mokra Megara – Spomenik prirode.”, optimistični su, nakon prezentacije, u UG “Fojničani”.
Optimizam temelje i na odnosu Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koje je i samo izrazilo očekivanje da će se u najskorije vrijeme finalizirati procedura proglašenja ove pećine zaštićenim područjem. Što bi, kako navode, predstavljalo “značajan doprinos očuvanju prirodne baštine općine Maglaj, Federacije BiH, države Bosne i Hercegovine i šireg regionalnog prostora.”
S druge strane, treba imati u vidu da se BiH obavezala međunarodnim konvencijama da će procenat zaštićenih područja povećati na 30 % do 2030. godine. A da je on još uvijek jednocifren. U proteklih godinu dana procenat zaštićenih područja u Federaciji BiH povećan je sa 3,7% na tek 4,6 % teritorije.
Inače, bila je ovo jedinstvena prilika da se okupi oko nečeg pozitivnog što se dešava na Ozrenu. S obzirom na višegodišnje različite atake na ovu planinu i želju njenih stanovnika da se ona zaštiti i pretvori u park prirode. Podjećamo, uprkos otporu lokalnog stanovništva, predvođenog ovdašnjim eko udruženjima, Ozren je bio izložen geološkim istraživanjima, kojima je krajnji cilj bio otvaranje rudnika na njemu (I još uvijek se ne zna da li je opasnost od toga u potpunosti otklonjena), a, uprkos obećanjima pa i donesenim odlukama vlasti, umjesto da se gase postojeći, izdaju se koncesije za nove kamenolome.
No, iz Misije OSCE-a, koja od 2021. godine, zajedno sa NVO sektorom, pruža kontinuiranu tehničku, terensku i logističku podršku istraživanju pećinskog kompleksa Mokra Megara ali i biodiverziteta cjelokupne planine Ozren, uključujući izgradnju infrastrukture, i promociju ovog lokaliteta kao značajnog prirodnog i turističkog resursa, izražavaju nadaju da će ovaj projekat uticati pozitivno na kompletan Ozren. I da će Maglaj i Doboj doprinijeti razvoju “zajedničkog pistupa zaštiti prirode i promociji turističkih potencijala ovog područja, na dobrobit svih zajednica koje ovaj prostor povezuje“.
(N.N., Odgovorno)
