Aktivisti ukazuju da već deset godina postoji Sporazum o saradnji u oblasti integralnog upravljanja vodama donjeg toka rijeke Drine, potpisan između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srrbije, ali da je taj dokument, čini se, samo formalne prirode i ne doprinosi značajno zaštiti korita granične rijeke BiH i Srbije i priobalja od nelegalne eksploatacije šljunka.
Protekle sedmice su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, Odjeljenja za suzbijanje ekološkog kriminala i Odjeljenja kriminalističke policije PU Šabac, u saradnji sa republičkom vodnom, šumarskom i lovnom inspekcijom, Inspekcijom za zaštitu životne sredine i službenicima Zavoda za zaštitu prirode, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Loznici, uhapsili P. D. (1956) iz Loznice zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio više krivičnih dijela protiv životne sredine.
Osumnjičeni je, u periodu od 2022. do marta 2026. godine, bez dozvola nadležnih organa organizovao eksploataciju mineralnih sirovina pijeska i šljunka u koritu rijeke Drine, na području Lešnice. Zatim je, kako se sumnja, suprotno rješenjima republičke vodne inspekcije o zabrani iskopavanja, stavio u pogon postrojenje za separaciju mineralnih sirovina pijeska i šljunka čime je napravio više veštačkih akumulacija ispunjenih vodom i na taj način, u geološkom smislu, oštetio životnu sredinu.
Sumnja se i da je bez dozvole nadležnih organa uskladištio oko 1.000 litara prerađenog ulja u neposrednoj blizini rijeke Jadar.
P.D. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu za krivična djela nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine, oštećenje životne sredine, protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja koja zagađuju životnu sredinu i unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija, biti priveden nadležnom tužilaštvu.
“Ove informacije iz susjedne države su itekako vezane za nelegalnu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka kod nas, jer se radi o vađenju šljunka i sa područja BiH, tačnije Bijeljine. Šljunkari koriste neuređenost i nedefinisanu državnu granica između BiH i Srbije, odnosno zbog nepostojanja digitalnih mapa nejasno je gdje su granice između katastarskih čestica koje pripadaju RS i onih koje pripadaju Republici Srbiji. Time idu i problemi u pogledu nadležnosti institucija dvije države i preduzimanja eventualnih mjera. Odnosno, postoje nedoumice šta i kako se postupa, odnosno treba postupati, u slučajevima kada se šljunakari zateknu u nedodozvoljenim radnjama, jer je nejasno i ko je nadležan u kojem dijelu za područje gdje je rijeka Drina na više mjesta prelazi u BiH, pa Srbiju i obratno” – reakcija je iz NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”.
Aktivisti ukazuju da već deset godina postoji Sporazum o saradnji u oblasti integralnog upravljanja vodama donjeg toka rijeke Drine, potpisan između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srrbije, ali da je taj dokument, čini se, samo formalne prirode i ne doprinosi značajno zaštiti korita granične rijeke BiH i Srbije i priobalja od nelegalne eksploatacije šljunka.
Time se još manje garantuje uređenje obala rijeke Drine, kako se ne bi dešavale poplave koje konstantno nanose štetu stanovnicima uz rijeku sa obje njene strane. Na formalnost postojanja Sporazuma i formirane međudržavne Zajedničke komisija i radne grupe ukazuje i Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS u svojim izvještajima, apostrofirajući da nadležne institucije iz RS nisu iskoristile saradnju u donošenju podzakonskog akta koji uređuje izdavanje vodprivrednih akata, te izrade planskih dokumenata o potrebama i prioritetima za dislokaciju materijala iz vodotoka rijeke Drine i eksploatacije riječnog materijala sa lijeve obale rijeke koja katastarski u pojedinim dijelovima pripada Republici Srbiji.
Nedovoljna saradnja u međugraničnom području uzrokuje i prepreku za planirano uspostavljanje više zaštitnih područja neposredno uz vodotok na teritoriji Bijeljine, Zvornika i Bratunca, koji su bili na popisu prema Prostornom planu Republike Srpske do kraja 2025. godine. Ta područja predstavljaju stanište pojedinih strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta. Takođe, u njenom gornjem toku nalaze se i Nacionalni parkovi Drina i Sutjeska.
(Lj.Đ., Odgovorno)
