Neophodno je da se nastavi raditi na jačanju zaštite novinara i medijskih radnika.
Ovih je dana, u organizaciji Fondacije Mediacentar, Udruženja “JaBiHEU” i Vijeća za štampu i online medije, u Sarajevu održana konferencija “Medijske slobode u BiH: Od reformskih prioriteta ka strateškom okviru razvoja medija”.
Suštinski napredak u zakonodavnim i institucionalnim reformama koje se odnose na slobodu izražavanja i medijske slobode nije se još dogodio, rečeno je na konferenciji.
„Problem je do sada bila, a jeste i dalje, implementacija zakona. Dok čekamo njihovu primjenu i stalno ukazujemo na to, dogodilo se da je pravni i regulatorni okvir zastario i da ga je neophodno uskladiti sa EU regulatornim okvirom i standardima za zaštitu slobode izražavanja i slobode medija. Ni novih zakona još nema i u različitim su pripremnim fazama – prije svega mislim na zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, potom zakon o elektronskim komunikacijama i zakon o elektronskim medijima, onda i zakonsko rješenje koje će donijeti stabilizaciju javnog RTV-sistema i osiguranje finansijske održivosti i političke nezavisnosti javnih emitera“, istakla je Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar.
Prema njenim riječima, neophodno je i da se nastavi raditi na jačanju zaštite novinara i medijskih radnika.
“Do danas, prema podacima koje smo dobili od okružnih tužilaštava, bile su 273 prijave za krivično djelo klevete, od čega se 47 odnosi na medije i medijske izvještaje”, kazala je Muminović i dodala da podignutih optužnica nije bilo, već da se radi o pokušaju zastrašivanja novinara.
Na konferenciji je predstavljena studija praćenja napretka reformskog procesa za medijsku legislativu, koju je objavio Mediacentar Sarajevo, pod nazivom „Zaštita medijskih sloboda u BiH: Studija praćenja napretka I“, čiji je cilj da pruži pregled ključnih zakonodavnih, institucionalnih i političkih kretanja u oblasti medijskih sloboda tokom 2025. godine, analizira njihov uticaj na rad medija i položaj novinara, te identificira glavne izazove i potencijalne pravce djelovanja.
Prema riječima jednog od autora – Mladena Bubonjića, profesora na Nezavisnom univerzitetu Banja Luka – stanje u oblasti slobode izražavanja i medijskih sloboda u BiH se nije poboljšalo tokom 2025. godine. I država se u mnogim segmentima kreće unazad.
„Od nekadašnjeg narativa: ‘zakoni su dobri, implementacija je slaba’, stiglo se do stanja u kojem su i zakoni postali regresivni ili zastarjeli, a implementacija selektivna i podložna političkim interesima“, istakao je Bubonjić.
Upozorio je da kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj i dalje predstavlja jedan od najvećih problema za medije, uz sve češće korištenje zakona za pritisak na novinare i medije. Tokom prošle godine, dodao je, nastavljen je trend korištenja krivičnog i prekršajnog prava na način koji može proizvesti zastrašujući efekt na novinare i ograničiti javnu debatu.
Drugi autor studije, Lamija Kovačević, istraživačica u Mediacentru Sarajevo je ukazala na signale institucionalizacije kontrole sadržaja kroz politički definirane inicijative, poput najave formiranja odjeljenja za borbu protiv dezinformacija u okviru Vlade Republike Srpske, u diskursu koji potencijalno širi prostor da se kritičko izvještavanje kvalificira kao štetno ili negativno, što je zabilježeno tokom perioda praćenja napretka reformskog procesa za medijsku legislativu.
Na konferenciji je apostrofiran i problem Javnog RTV servisa, odnosno njegove održivosti, koja je ugrožena zbog dugova. Sudske odluke iz 2025. potvrdile su da BHRT-u pripada dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj i da je RTRS nezakonito zadržavao sredstva, ali političko i institucionalno rješavanje tog pitanja i dalje izostaje.
Tokom konferencije održan je i panel posvećen prioritetima Reformske agende i strateškom okviru za medijsku legislativu, te panel o pravnim i fizičkim pritiscima na novinare.
(T.H., Odgovorno)
