„Činjenice su sljedeće: putna infrastruktura je u katastrofalnom stanju, neke MZ nemaju gradsku vodu, nemaju pristup osnovnim komunalnim uslugama, neredovno čišćenje u zimskom periodu, nemaju javni prijevoz, većina komunalnih usluga su zanemarene. Da ne spominjemo nelegalnu deponiju Dubočine. Prije tri godine OV Bugojno je produžilo mandat na jednu godinu članovima savjeta mjesnih zajednica, međutim bez izbora nemamo šta pričati. Tražićemo i od institucije ombudsmena da se očituju o ovome, a svakako ćemo poslati apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine jer za ove, kao i za druge propuste, neko u Općini Bugojno mora odgovarati“, poručuju mještani iz mjesnih zajednica Vrbas i Kula.
Mjesne zajednice kao osnovni nivo učešća građana u lokalnoj samoupravi, njihovo postojanje, organizacija i način rada jasno su definisani Statutom Općine Bugojno, koji ih prepoznaje kao oblik neposrednog učešća građana u odlučivanju o pitanjima od lokalnog značaja. Statut Općine Bugojno propisuje da se savjeti mjesnih zajednica biraju neposredno od strane građana, te da Općinsko vijeće ima obavezu da osigura uslove za njihovo funkcionisanje, potvrđuje rezultate izbora i konsultuje savjete mjesnih zajednica prilikom donošenja odluka koje se tiču lokalnih zajednica.
U Općini Bugojno izbori za savjete mjesnih zajednica nisu održani od 2017. godine, čime je dugoročno narušen demokratski legitimitet ovog oblika mjesne samouprave, kao i primjena Statuta Općine u praksi.
Posljednji put izbori za članove savjeta mjesnih zajednica Općine Bugojno održani su 1.10.2017. godine. Tada je na izbore izašlo oko 10 hiljada građana iz 27 mjesnih zajednica Bristovi, Bunta, Centar I, Centar II, Crniče-Vrpeć, Čipuljić, Drvetine, Gaj, Glavice, Golo Brdo, Gorica, Goruša, Gračanica, Kandija, Karadže, Kopčić, Lug, Novo naselje, Odžak, Poriče, Rovna, Vesela, Vileši, Vrbanja, Vrbas I, Vrbas II i Vučipolje. Osam narednih godina nije bilo izbora, građani nisu imali priliku birati svoje predstavnike u mjesnim zajednicama, oslabljena je uloga mjesnih zajednica u lokalnom odlučivanju i smanjeno je povjerenje građana u lokalne demokratske procese i institucije.
“Nedavno su bile dvije velike akcije građana za zabranu rada kamenoloma. Organizovala se grupa mještana u Poriču i Veselom. Imali su zborove građana, imali su glasanje i obje inicijative su odbijene. Građani su, pored zabrane rada kamenoloma, tražili i da se raspišu izbori u mjesnoj zajednici Vesela, jer nisu imali podršku predsjednika MZ koji je bio za kamenolom”, navode građanski aktivisti iz Bugojna.
Pored kršenja zakona o principima lokalne samouprave u FBiH, kao i Statuta općine Bugojno, lokalna vlast, pored mnogobrojnih neriješenih problema poput nepostojanja regulacionog i prostornog plana Općine, i dalje ignoriše apele građane o potrebi provođenja izbora u mjesnim zajednicama, iako su problemi na terenu stvarni i realni. Na posljednoj javnoj raspravi o nacrtu budžeta Općine o ovoj temi uopće nije raspravljano. Za ovu godinu nisu planirana sredstva u budžetu koja bi bila raspoređena za provođenje izbora u mjesnim zajednicama.
Trenutna situacija je takva, navode građani, da su imenovani savjeti mjesnih zajednica iz 2017. godine. U savjetima se nalaze ljudi koji su tu već 12, 13, pa i 20 godina po tim mjesnim zajednicama, uglavnom penzioneri, bez konkretnih aktivnosti u interesu građana. Rijetke su MZ koje su aktivne i koje rade. Pored savjeta MZ, u Općini Bugojno postoji služba za poslove mjesnih zajednica.
Bez obzira na sve, građani Bugojna će, po svemu sudeći, i dalje čekati na izbore u mjesnim zajednicama – pravo da biraju i budu birani oduzeto im je bez ijednog demokratskog opravdanja. Predsjednici savjeta mjesnih zajednica i dalje obavljaju funkcije mimo izbornog legitimiteta, a građani nemaju nikakav formalni kanal da odlučuju o pitanjima koja direktno utiču na njihove živote – komunalna infrastruktura, uređenje naselja, budžeti mjesnih zajednica. U osnovi, riječ je o čistoj uzurpaciji vlasti.
“U najmanju ruku nije ljudski da se nije održao nijedan sastanak u savjetima mjesnih zajednica od 2017. godine. Kako građani da očekuju napredak po ovom pitanju? Zahtjevi koji dođu od građana u savjete MZ ili se proslijede sumarno ili se nikad ne proslijede. Činjenice su sljedeće: putna infrastruktura je u katastrofalnom stanju, neke MZ nemaju gradsku vodu, nemaju pristup osnovnim komunalnim uslugama, neredovno čišćenje u zimskom periodu, nemaju javni prijevoz, većina komunalnih usluga su zanemarene. Da ne spominjemo nelegalnu deponiju Dubočine. Prije tri godine OV Bugojno je produžilo mandat na jednu godinu članovima savjeta mjesnih zajednica, međutim bez izbora nemamo šta pričati. Tražićemo i od institucije ombudsmena da se očituju o ovome, a svakako ćemo poslati apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine jer za ove, kao i za druge propuste, neko u Općini Bugojno mora odgovarati“, poručuju mještani iz mjesnih zajednica Vrbas i Kula.
(J.M., Odgovorno)
