Općina Kakanj je od 2023. do 2025. potrošila gotovo sva sredstva od naknada Termoelektrane – više od 8,09 miliona KM. Revizija Ureda za reviziju institucija u FBiH pokazala je da nijedna marka nije usmjerena na zaštitu okoliša i energetsku efikasnost.
Prema zvaničnim mjerenjima, Kakanj je prošle godine zabilježio čak 135 dana zagađenja zraka iznad dozvoljene granice, uz višestruka prekoračenja dozvoljenih vrijednosti sumpor-dioksida i opasnih sitnih čestica. Dok ekološki aktivisti i građani ukazuju na potrebu uvođenja strožijih kaznenih mjera i privremenog zatvaranja pogona u slučaju incidenata, velika privredna preduzeća poput kakanjske termoelektrane i tvornice cementa “Heidelberg Materials Cement BiH” d.d. Kakanj odbacuju isključivu odgovornost za zagađenje.
Općina Kakanj je od 2023. do 2025. potrošila gotovo sva sredstva od naknada Termoelektrane – više od 8,09 miliona KM. Revizija Ureda za reviziju institucija FBiH pokazala je da nijedna marka nije usmjerena na zaštitu okoliša i energetsku efikasnost. Oko 95% sredstava otišlo je na “lokalni ekonomski razvoj”, uključujući sport (28%), poljoprivredu i poduzetništvo. Iako nije utvrđeno nenamjensko trošenje, revizori upozoravaju na neravnomjernu strukturu korištenja i izostanak mjerljivih okolišnih ciljeva. Naknade čine 8-10% budžeta Kaknja, ali njihov stvarni doprinos zajednici ostaje nepoznat.
“Visok nivo realizacije raspoloživih sredstava Općine Kaknja ne može se poistovjetiti s efikasnošću njihovog korištenja, imajući u vidu da sredstva nisu utrošena u namjene povezane sa zaštitom okoliša, nego za redovne budžetske aktivnosti, navedeno je u izvještaju.
Sam regulatorni okvir ostavlja dosta prostora lokalnim zajednicama jer, kako navode revizori, nisu dovoljno jasno propisani svrha i namjena sredstava, udjeli koji bi trebali biti uloženi u pojedine oblasti – naročito zaštitu okoliša – niti obaveza sveobuhvatnog izvještavanja o njihovom korištenju.
Maksuma Topalović, aktivistica iz Kaknja ističe da niske novčane kazne od dvadeset hiljada maraka ne predstavljaju prepreku za velike zagađivače, dok građani istovremeno trpe teške zdravstvene posljedice. Ona je upozorila da nekontrolisane industrijske emisije i dugogodišnji nemar ozbiljno narušavaju zdravlje lokalnog stanovništva.
Pored zagađenja zraka, općina Kakanj se bori i sa lošim upravljanjem otpadom na neuslovnoj deponiji Bare, čiju je sanaciju i zatvaranje federalna inspekcija naložila još u decembru 2012. godine. Sanacija traje godinama, deponija je neuslovna, nije ograđena, te ima karakter divlje deponije.
“Nijedna gradska deponija nema dozvolu za deponovanje animalnog otpada. Općina Kakanj je prihvatala i naplaćivala godinama animalni otpad, o tome se raspravljalo u Kantonalnoj Skupštini i Općinskom vijeću, ali niko nije odgovarao. Općinsko vijeće je legalizovalo nelagalne aktivnosti. Ovdje treba provjeriti šta se sve dešavalo, kako se naplaćivalo prikupljanje otpada iz drugih općina”, izjavila je aktivistica Topalović.
Kroz Kapitalni transfer za razvoj turizma u Federaciji BiH za 2026. godinu, 16.09., su potpisani ugovori za projekte ukupne vrijednosti 578.675 KM. Ukupan budžet za razvoj turizma u 2026. godini iznosi više od 5,3 miliona KM, dok je za Kapitalni transfer za razvoj turizma izdvojeno 2.750.000 KM. Iz FMOIT ističu da će sredstva biti usmjerena na unapređenje turističke infrastrukture, sadržaja i lokaliteta koji imaju potencijal za razvoj turističke ponude i privlačenje posjetilaca.
S ministricom Pozder ugovore su potpisali gradonačelnik Gračanice Sadmir Džebo, načelnik Općine Kupres Danko Jurič, načelnik Velike Kladuše Boris Horvat, načelnik Kreševa Boris Marić, načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević, načelnik Ilijaša Amar Dovadžija, gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović i načelnik Bosanskog Petrovca Mahmut Jukić, te predstavnici Grada Tuzle i Općine Busovača.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona je u saopštenju od 29.09. objavila da je dodjelila 600.000 KM za podršku programima rješavanja konkretnih problema lokalnih zajednica i stvaranje efikasnijeg sistema upravljanja komunalnim otpadom. Prvi LOT vezan je za subvencioniranje transporta komunalnog otpada do regionalne deponije “Mošćanica” u Zenici, kao i podršku gradovima, općinama i javnim komunalnim preduzećima za nabavku nove opreme i razvoj pretovarnih stanica na području Zeničko-dobojskog kantona. Podržani projekti obuhvataju izgradnju novih sadržaja, rekonstrukciju postojeće infrastrukture i nabavku opreme, održavanje i sanaciju postojećih općinskih odlagališta, kao i finansiranje troškova transporta komunalnog otpada za gradove i općine koji su najudaljeniji od regionalne deponije.
“Građani ne učestvuju u kreiranju ekoloških lokalnih politika, koje se donose u nekim zatvorenim krugovima. Vidimo da te politike nisu pozitivne. Građani i eko aktivisti nisu protiv radnih mjesta. Evo vidite Općina Kakanj uopće nije konkurisala, jer je ne interesuje zatvaranje deponije Bare. Jasno je da odgovor na globalnu klimatsku krizu zahtijeva radikalne sistemske promjene. Kako možemo proizvodnju i rad organizirati oko društvenih potreba i ekoloških limita, a ne beskrajne akumulacije profita? Kako možemo zemlju, energiju, stanovanje i javne usluge oteti logici komodifikacije? Koji su nam oblici kolektivne kontrole nad odlukama koje oblikuju naše živote i okoliš potrebni? Kako u borbi za društvenu i ekološku pravdu graditi savezništva koja prelaze granice te okupljaju različite sektore i zajednice? I kako da društveni pokreti, radništvo, zajednice i politički akteri otpor pretvore u trajnu političku moć?”, navodi Topalović.
JP „Vodokom“ Kakanj, od četvrtka 01.10, je krenulo sa jesenskom fazom organizovanog odvoza krupnog otpada iz svih mjesnih zajednica, odnosno seoskih i prigradskih područja po principu poziva i zahtjeva od strane korisnika i predsjednika MZ-a. Akcija će trajati do 15. oktobra. Kako navode, prikupljanje krupnog otpada od uvođenja ove usluge pokazalo se kao efikasan način uklanjanja otpada iz domaćinstava. Količina prikupljenog krupnog otpada potvrđuje značaj ove aktivnosti za očuvanje urednijeg i čistijeg okruženja te adekvatnog upravljanja otpadom.
“Ono što je važno napomenuti je da smo mi uspješno proveli proljetnu i ljetnu fazu, ona je u odnosu na prošlu godinu bila daleko obimnija, mi imamo sve zapise o našim korisnicima odnosno količinama koje smo odvezli. Po našoj procjeni u proljetnoj i ljetnoj fazi smo skupili negdje oko 180 do 200 tona krupnog otpada, istakao je za NTV IC, Hakim Haračić, šef Službe održavanja JP Vodokom Kakanj.
“Samo nam nije jasno gdje će prevesti taj otpad, na nelegalnu deponiju Bare ili možda negdje drugo? Mi uporno ponavljamo da deponija nema dozvole, međutim oni nastavljaju po starom. Svakako ćemo podnijeti krivične prijave protiv odgovornih”, navela je Topalović.
(J.M., Odgovorno / Foto: Žurnal)
