Aarhus centar ponovo podnio žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, obvezujućem međunarodnom pravnom instrumentu u području zaštite prirode, koji pokriva prirodnu baštinu evropskog kontinenta i nekih država Afrike, a pod pokroviteljstvom je Vijeća Evrope.
Udruženje Aarhus centar u BiH je prošle sedmice objavilo da je na molbu mještana, zajedno sa CEE Bankwatch Network (međunarodnom mrežom NVO sa sjedištem u Pragu) podnijelo zvaničnu žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije zbog kršenja međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, posebno Federacije BiH, u vezi sa izgradnjom autoputa na Koridoru Vc i usvajanjem Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH.
Cilj podnesene žalbe je zaštita prirode, ljudi i javnog interesa.
“Sporna trasa autoputa prolazi kroz najplodniju mostarsku dolinu, Blagaj i Počitelj, ugrožavajući lokalne zajednice, njihovu imovinu, zdravlje i prirodu od posebne vrijednosti.
Radi se o staništima i vrstama koje su strogo zaštićene, poput rijeke Bune, Hutovog blata, delte Neretve, te vrsta kao što su mramorna pastrmka, vidra, čovječja ribica i riječna rakovica.
Ovaj projekat prijeti međunarodno značajnim područjima, uključujući Ramsarska i UNESCO lokalitete, i predstavlja kršenje više konvencija koje je BiH ratifikovala.”, upozoravaju iz Aarhus centra. I dodaju:
“Priroda Hercegovine nije samo lokalno, već i međunarodno blago!”.
Slučaj je sada u proceduri pred Bernskom konvencijom.
Podsjećamo, Aarhus centar se Sekretarijatu Bernske konvencije obraćao i 2020. godine, zajedno sa nekoliko domaćih i međunarodnih organizacija, što je rezultiralo odlukom Stalnog komiteta Bernske konvencije Vijeća Evrope, od 2. decembra 2022., da otvori predmet i usvoji niz preporuka za Bosnu i Hercegovinu u kojem traži zaustavljanje svih hidroelektrana u sistemu rijeke Neretve i umjesto toga proglasi zaštićena područja, s obrazloženjem da nekoliko većih i manjih hidroenergetskih projekata duž gornjeg toka Neretve prijeti da uništi jedan od najdragocjenijih i najvrednijih riječnih sistema u Evropi.
Sekretarijatu Bernske konvencije obraćala se i aktivistica Hajrije Čobo, iz kakanjske neformalne grupe građana “Park prirode Trstionica i Boriva”. Njena je tužba, podnesena 20.10.2022., u cijelosti prihvaćena od Sekretarijata. Koji je najprije, u svojoj odluci iz 2023. izrazio zabrinutost navodima tužbe, iznesenim u vezi sa rudarskom aktivnošću pripremama i otvaranjem rudnika “Rupice” u Varešu i zatražio od bh. vlasti da obustave bilo kakvu eksploataciju sve dok se činjenice ne razjasne. U aprilu 2025. Sekretarijat je izrazio žaljenje zbog izostanka izvještaja od strane nadležnih organa vlasti BiH i zatražio od njih da poštuju svoje obaveze izvještavanja u vezi sa predmetima, izražavajući žaljenje da zbog propusta vlasti da izvijeste o napretku i provođenju prethodnih odluka, nije mogao donijeti konačnu odluku.
Osim toga, treba istaći i da je u informaciji od 14.05.2025. godine, koju je potpisao Sekretar Bernske konvencije Mikael Poutiers, a ista je dostavljena i Stalnoj misiji Bosne i Hercegovine pri Vijeću Evrope, navedeno da Biro osuđuje korištenje SLAPP tužbi za zastrašivanje aktivista, podsjećajući na Preporuku Vijeća Evrope iz 2024. godine kojom se ohrabruju države članice da se bore protiv strateških tužbi protiv javnog učešća, poznatih kao “SLAPP”.
Na kraju, citirajmo aktivisticu Hajriju Čobo: “Loša vijest je da se nadležni u BiH u svojoj bahatosti svaki put ogluše o odluke najviših sudova u državi, pa i o odluke sekretarijata konvencija čija smo potpisnica.”.
(T.H., Odgovorno)
