Kako bi barem donekle učinili transparentnijim područje koncesija za kamenolome, Udruženje građana “Fojničani” Maglaj su, uz podršku Centra za promociju civilnog društva (CPCD), uputili Javni poziv za građanske inicijative usmjerene na nadzor rada kamenoloma.
Bosna i Hercegovina, na državnom nivou, nema generalnog javno dostupnog registra koncesija. Federacija BiH takođe, a umjesto toga po četiri kantona imaju samo javno dostupne ugovore o koncesijama i javno dostupne samo pozive za koncesije, dok dva nemaju uspostavljen nijedan od tih registara. Entitet Republika Srpska ima javno dostupan registar koncesija, ali on sadrži samo izvode podataka o ugovorima o koncesiji. I, konačno, Brčko distrikt nema javno dostupnog registra koncesija.
Kako bi barem donekle učinili transparentnijim područje koncesija za kamenolome, Udruženje građana “Fojničani” Maglaj su, uz podršku Centra za promociju civilnog društva (CPCD), uputili Javni poziv za građanske inicijative usmjerene na nadzor rada kamenoloma.
“Pozivamo sve zainteresovane građanke i građane, organizacije civilnog društva i neformalne grupe građana da se uključe u projekat „Mapiranje kamenoloma za održivost prirodnih resursa i sigurnost lokalnih zajednica“. Cilj ovog poziva je potaknuti aktivno građansko sudjelovanje u nadzoru nad eksploatacijom prirodnih resursa, s naglaskom na kamenolome u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima u upravljanju prirodnim resursima, posebno u sektoru eksploatacije kamena. Nedovoljno uređen nadzor i manjak transparentnosti doveli su do brojnih problema, od korupcije i ekoloških šteta do povećanih sigurnosnih rizika za lokalne zajednice. Nedavne prirodne katastrofe u Bosni i Hercegovini dodatno su naglasile hitnost potrebe za odgovornijim i zakonitijim upravljanjem kamenolomima” – informacije su iz UG “Fojničani”.
Cilj im je, kako navode, da se – u okviru šireg regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji finansijski podržava Kraljevina Norveška – kroz mapiranje, praćenje i prijavljivanje nepravilnosti, poveća transparentnost i odgovornost u sektoru eksploatacije kamena. U okviru Federacije BiH podržat će se inicijative iz različitih kantona, dok će u Republici Srpskoj biti podržane inicijative iz različitih regija. Javni poziv ostaje otvoren do 31. 07.2025. godine.
Prema istraživanju portala Odgovorno.ba, u strukturi svih javno dostupnih koncesija u BiH kamenolomi su najzastupljeniji u sklopljenim ugovorima za geološka istraživanja ili eksploatacije tog prirodnog resursa. Primjera radi, samo u Republici Srpskoj trenutno je Komisija za koncesije dala saglasnost za 81 koncesiju za istraživanje ili eksploataciju arhitektonskog ili tehničkog građevinskog kamena. Od ukupno izdatih 355 koncesija, to je najveći broj, a zatim slijede koncesije za eksploataciju uglja, boksita, šljunka i pijeska i druge.
Prema istraživanju našeg portala, dokumenti o politici dodjele koncesija u našoj zemlji, čije donošenje nalažu zakonski propisi o koncesijama, su davno donešeni i nisu praktično operativni. Tako Zakon o koncesijama BiH iz 2002. godine propisuje donošenje tog Dokumenta, koji je donesen još 2006. godine, kasnije nije revidiran, a odredbama nije propisano ni učešće javnosti u njegovom donošenju. U FBiH Zakon o koncesijama propisuje pripremu Dokumenta od strane Komisije za koncesije na koji se Vlada FBiH izjašnjava, pa je Dokument donesen 2005. godine sa izmjenama 2011. godine. A, takođe, i u kantonima je donošenje dokumenta o politici dodjele koncesija uglavnom od prije dvije decenije.
U RS Zakon o koncesijama je u nadležnosti usvajanja NSRS, kao i Dokumenta o politici dodjele koncesija, čije je usklađivanje predviđeno svake tri godine. Međutim, poslednji Dokument donesen je 2006. godine.
Što se tiče aktivista koji se sa manje ili više uspjeha bore protiv nezakonitosti u radu kamenoloma, oni najavljuju da će se uključiti u aktivnosti UG „Fojničani“.
„U našem naselju, i prije nego što je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dalo konačnu riječ o izdavanju koncesije za eksploataciju kamena u podnožju Ozrena, stotine hiljada tona minerala je iskopano i odveženo, a navodno su i formalno samo vršena geološka istraživanja. To su radila preduzeća ne samo iz Doboja, već i iz Maglaja, Zavidovića i Doboj Istoka, čiji vozači su nam tvrdili da su oni samo podizvođači i mi smo ih tjerali pozivajući policiju. Osporili smo i da Skupština Doboja nije mogla dati saglasnost za podnošenje zahtjeva za koncesiju, jer u MZ nisu održane javne konsultacije ili zbor građana, bar ne onaj za koji smo trebali biti obaviješteni. To je i bila obaveza jedinice lokalne samouprave prema članu 12 Zakona o koncesijama i bez toga nije se mogla dati saglasnost za nastavak postupka u podnošenju zahtjeva za koncesiju potencijalnog koncesionara prema Vladi RS. Vjerovatno zbog toga, koncesionar, privatno preduzeće iz Doboja, još nije u registru odobrenih koncesija za kamenolom u Rječici” – kažu mještani Rječice, koji su se posredstvom udruženja građana “Kolo” organizovali i vode pravnu bitku da, kako kažu, sačuvaju svoj mir i zdravu prirodu na ovom dijelu Ozrena.
(Lj.Đ., Odgovorno / Foto: Lj.Đ.)
