Iako su ranije kritikovali nezakonita imenovanja u javna preduzeća, nova koalicija na federalnom nivou nastavila je praksu bivše vlade FBiH
Svi koji su gajili nade da će dolaskom nove vlasti u Federaciji BiH doći kraj i nezakonitim imenovanjima već u samom startu su suočeni s realnošću.
Naime, već u prvom mjesecu vladavine nove federalne vlade nastavilo se sa starom praksom, odnosno sa nezakonitim imenovanjima u javnim preduzećima.
Poštujemo zakone, ali samo dok smo opozicija
Prvo takvo imenovanje je Denis Lasić, koji je imenovan za v.d. direktora Autocesta FBiH.
Ovim imenovanjem, prekršen je Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH, s obzirom da se u Zakonu navodi da “izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja javne funkcije i šest mjeseci nakon prestanka vršenja te funkcije ne mogu biti članovi upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu ovlaštenog lica u javnom preduzeću”.
A Lasić je do kraja aprila bio ministar prometa i komunikacija u Vladi FBiH, tako da nije prošao ni mjesec od prestanka obavljanja dužnosti u izvršnoj vlasti, a ne šest kako to zakon nalaže.
Problem je što sukob interesa Lasića nema ko da utvrdi s obzirom da ne postoji tijelo za utvrđivanje sukoba interesa, budući da je ta nadležnost oduzeta Centralnoj izbornoj komisiji 2013. godine, a do danas nije donesen novi, niti izmijenjen postojeći Zakon o sukobu interesa.
Čini se kao da vlasti u Federaciji BiH nikako ne žele zakonski imenovati direktora Javnog preduzeća Autoceste FBiH s obzirom da se isto kršenje zakona desilo i za vrijeme bivše vlade FBiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem.
Tada je prekršen zakon kada je na čelo ove institucije imenovan Elmedin Voloder, koji je u tom momentu bio zastupnik u Parlamentu FBiH. I tada, kao i danas, sukob interesa nije imao ko da utvrdi, pa je Voloder uredno nastavio obavljati funkciju direktora dvije godine.
No, kada je na nezakonit način imenovan Voloder, zastupnici SDP-a i partnerskih stranaka su se takmičili ko će više osuditi nezakonito imenovanje federalne Vlade, a kada su njihove stranke došle na vlast, nastavila se potpuno ista praksa.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency International BiH, kaže kako se sada ponavlja sve ono što je kritikovano u prethodnom periodu.
“Od direktnog stranačkog postavljanja u institucije koje bi trebale biti nezavisne, kršenje zakona radi imenovanja ovakvih ljudi u agencije za provođenje zakona i sigurnosne agencije, pa, evo, i u javna preduzeća. Sve ono što se kritikovalo u prethodnom periodu, sada radi i nova koalicija”, ističe za Buku Korajlić.
Ona podsjeća da je Vlada FBiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem povukla iz procedure Prijedlog zakona o sukobu interesa FBiH i nikada ga nije vratila u proceduru.
“Dakle, zajedno sa zakonom o zaštiti prijavitelja korupcije je povučen od Vlade zajedno s ostalim nacrtima i prijedlozima, ali za razliku od nekih drugih zakona ovi zakoni nisu vraćeni u proceduru. A upravo novim zakonom o sukobu interesa bi se spriječila ta praksa da možete imati nekoga ko direktno iz izvršne vlasti ide na poziciju rukovodioca javnog preduzeća ili da obavlja više funkcija u isto vrijeme, ili da obavlja drugu javnu funkciju a da istovremeno rukovodi javnim preduzećem. Međutim, vidimo da ni kod nove vlasti, ni na državnom ni na federalnom nivou, nemamo spremnosti da se ova pitanja riješe i da se na drugačiji način postupa prema institucijama u odnosu na ono što se ranije radilo”, jasna je Korajlić.
Komisija s minimumom nezavisnosti
Da Prijedlog zakona o sukobu interesa FBiH nije povučen iz procedure i da je usvojen u Parlamentu FBiH, dodaje naša sagovornica, bilo bi formirano tijelo koje bi odlučivalo o sukobu interesa.
“Novi zakon podrazumijeva novu komisiju za odlučivanje o sukobu interesa koja bi trebala imati barem minimum nezavisnosti u radu s obzirom da podrazumijeva imenovanje članova komisije koji nisu bili na javnim funkcijama i koji nisu smjeli određeni period biti u političkim strankama. Do sada se to tijelo nikada nije formiralo jer nisu usvojene niti izmjene postojećeg Zakona o sukobu interesa niti novi zakon koji bi odredio nadležno tijelo za provođenje zakona”, naglašava Korajlić.
Bez obzira što nije usvojen novi zakon, direktorica TIBiH podsjeća kako je aktuelni Zakon o sukobu interesa FBiH još na snazi.
“To što niko nema trenutno nadležnost da utvrdi sukob interesa ne bi trebalo da spriječi institucije koje su zadužene za imenovanja ključnih pozicija da uzimaju u obzir Zakon o sukobu interesa kada vrše imenovanja. Trebaju u startu da preispitaju da li je nečija funkcija spojiva ili nije, i da li se time krši zakon. To što nema ko da izrekne sankcije, ne znači da se Zakon ne treba poštovati”, govori Korajlić.
Uslovljavanja SNSD-a i HDZ-a
Naša sagovornica primjećuje kako se sada ispunjavanje svih ostalih prioriteta koje je Bosni i Hercegovini ispostavila Evropska komisija uslovljava ispunjavanjem interesa HDZ-a i SNSD-a kada je riječ o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i dodatnim uspostavljanjem njihove stranačke kontrole nad Ustavnim sudom.
“Zbog toga sada imamo prijetnje je da će se svi ostali procesi zaustaviti, a nije baš da su išli nekakvom zadovoljavajućom dinamikom. Posebno u pogledu borbe protiv korupcije i unapređenja antikorupcijskih zakona, među kojima su i zakoni o sukobu interesa na različitim nivoima, zaštita prijavitelja korupcije, ali i reforma pravosuđa”, zaključuje Korajlić.