Lokalne zajednice i javna preduzeća na godišnjem nivou izdvajaju desetine pa i stotine hiljada maraka, javnog novca za promociju svojih aktivnosti, projekata ili planova na malim ekranima, portalima i u novinama. Te sume su veće nego što pojedini izdvoje za rješavanje problema, koji su u njihovoj nadležnosti, a upućeni u ovu tematiku upozoravaju da takva vrsta ugovorene saradnje postaje način obuzdavanja kritičkog izvještavanja medija o njihovom radu.
Zbog svega toga se putem sredstva informisanja mogu vidjeti gradonačelnici, direktori te drugi funkcioneri koji presijecaju vrpce na (polu)završenim projektima, u druženju sa građanima, u posjeti raznim institucijama i ustanovama, a te objave plaćaju javnim novcem.
Primjeri su brojni, tako da su izuzeci postali oni koji nemaju planirana sredstva za ove namjene.
Prijedor: Pratimo svjetske trendove
Tako je Prijedor ove godine rebalansom budžeta grada za te namjene planirao 225.000 KM, dok je izvršenje za prošlu godinu bilo 168.271 KM. Zašto je potrebna ova vrsta investicije?
“Svjetski trend je postala brzina u plasiranju informacija, a informacija je postala veoma vrijedan kapital. U svjetlu toga mnoge lokalne zajednice, da ne kažem većina pribjegava i saradnji sa medijima, koja se negdje pogrešno tumači kao kupovina medija. To nije tačno i to može da kaže samo neko ko ne pripada svijetu masovnih komunikacija”, poručili su za CAPITAL iz Gradske uprave Prijedor.
Kada je u pitanju saradnja sa medijima tu je, kako navode Javni servis, koji pruža mogućnost medijskog sponzorstva.
“Javni servis na početku svake godine javnim pozivom oglašava mogućnost sponzorstva određenih događaja kakvi su kod nas Književni susreti na Kozari, Međunarodne ulične trke ili Festival horova ’Zlatna vila’“, naveli su u Gradskoj upravi Prijedora i naglasili da se takav vid saradnje ne naplaćuje.
Dodaju da se uz medije koji se nalaze pod okriljem budžeta institucija, nalaze svi ostali koji rade na slobodnom tržištu.
“Tu je sve više digitalnih glasila i portala kojima je finansijska podrška potrebna da bi mogli da rade. Sve to u svjetlu činjenice da je promocija putem medija izuzetno važna za jednu lokalnu zajednicu i to u sferi plasiranja informacija iz kompletnog života te zajednice, a ne samo Gradske uprave. Ova lokalna vlast ima godišnji plan finansiranja određenih glasila podijeljenih po dometu koji medij doseže u plasmanu informacija. Tako su to lokalni portali, lokalni privatni radio, te neke televizije zavisno od toga da li pokrivaju područje Banjaluke, regije, Federacije BiH i one koje imaju i satelitski program”, kazali su u Gradskoj upravi Prijedor.
Dodaju da se ugovori potpisuju na godišnjem nivou, nakon planiranja i provedene procedura javne nabavke te da se redovno prati njihova realizacija.
Grad Banjaluka za promociju potrošio više od 40.000 KM
Za medijsku promociju sredstva izdvaja i Grad Banjaluka. Iz Gradske uprave Banjaluka su za CAPITAL potvrdili da je u toku ove godine pokrenuto nekoliko javnih nabavki, od čega je Grad Banjaluka od 01. januara do 30. septembra za medijsko praćenje rada gradske administracije i njenih aktivnosti iz budžeta isplatio ukupno 43.769 KM.
“Sredstva se izdvajaju za praćenje rada gradonačelnika, promociju važnih kapitalnih i infrastrukturnih projekata i to kroz štampane medije, televizijske stanice i radio stanice”, kazali su u Gradskoj upravi uz napomenu da se izdvajaju sredstva i za praćenje rada Skupštine grada Banjaluka.
Nisu naveli koliko je ukupno sredstva planirano u budžetu grada za ove namjene, odnosno koliko u konačnici planiraju izdvojiti sredstva za ove namjene.
Ne žele nikoga moliti
U izdvajanjima za medijsku promociji ne zaostaju ni javna preduzeća. Tako je, na primjer, javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” nedavno putem tendera za televizijske usluge predstavljanja u ovoj godini uložio 85.400 KM bez PDV.
Iz “Puteva RS” poručuju da je gore navedena javna nabavka jedina te vrste u njihovom budžetu.
“Pored redovne komunikacije sa svim medijima u Republici Srpskoj, cilj nabavke je medijsko predstavljanje rada ovog preduzeća u kontinuitetu i praćenje svih projekata kroz cijeli njegov tok od početka projekta do završetka”, kazali su za CAPITAL u “Putevima RS”.
Slične informacije stižu i iz javnog preduzeća “Autoputevi RS”. Oni su tenderom izdvojili 60.000KM bez PDV-a za medijsko predstavljanje svojih projekata.
“Mi imamo mnogo aktivnosti koje želimo prezentovati javnosti. Kada se obratimo javnim sredstvima informisanja pitanje je hoće li neko doći ili ne. Ovako ćemo imati ugovor i određena medijska kuća je obavezna da isprati te događaje”, precizirao je ranije za CAPITAL v.d. direktor “Autoputeva RS” Slobodan Stanarević.
Šušak: Vrlo diskutabilna potreba ovog vida plaćene promocije
Novinar Vladimir Šušak smatra da postoje dvije strane medalje kada je riječ o trošenju javnog novca za promociju kroz medije.
“S jedne strane mediji, posebno lokalni, vide to kao model za preživljavanje na malom tržištu na kojem djeluju, dok s druge strane lokalne zajednice i javna preduzeća vide priliku da kroz ovaj vid ugovorene “pomoći” ne samo promovišu svoj rad već i utiču na izvještavanje medija o njihovom radu. Vrlo je diskutabilna potreba ovog vida plaćene promocije, jer mediji po svojoj prirodi objavljuju informacije i prate događaje od javnog interesa kada je riječ o lokalnim zajednicama i javnim preduzećima. Tako da uglavnom to postaje način obuzdavanja kritičkog izvještavanja o njihovom radu”, kazao je on za CAPITAL.
Istakao je da posebno u oči upada plaćena promocija javnih preduzeća koja praktično drže monopol nad djelatnostima koje obavljaju.
“Potpuno je besmisleno da dodatni novac troše na nekakav marketing ili promociju. “Truli kompromis” između javnih institucija i preduzeća s jedne i medija s druge strane na kraju može da našteti javnom interesu, ukoliko u ugovorima nije precizno naznačeno da takav poslovni aranžman ne uključuje uticaj na uređivačku politiku medija”, naveo je Šušak.
Politizacija promocije
Komunikolog Borislav Vukojević kaže da promotivna funkcija u smislu informisanja građana mora da postoji, ali da budžeti za te namjene ne trebaju premašivati zdravorazumski okvir.
“Ako uopšteno posmatrano, ta promotivna funkcija bi svakako trebala da postoji, ali ona bi trebala biti bazirana na rezultatima i da ta promotivna funkcija dolazi kao šlag na tortu onoga što je urađeno pozitivno za građane, jer moramo priznati nisu uvijek svi građani upoznati sa djelatnostima uprave ili institucija u njihovom mjestu. Sa te strane opravdavam tu funkciju”, rekao je Vukojević za CAPITAL.
Ono što ne odobrava je izdvajanje ogromnih suma novca za promociju djelatnosti koji spadaju u dio posla određenih lokalnih zajednica ili uprava.
“Najčešće su sredstva koja se ulažu u promociju veća od iznosa novca koji je uložen u izgradnju nekakvih infrastrukturnih projekata i slično. Mislim da je to jedna loša strana”, naveo je on i dodao da je druga loša strana politizacija takvih aktivnosti.
“Promocija rada jedne lokalne zajednice se koristi u promotivne funkcije stranke iz koje dolazi lice koje je predstavlja”, zaključio je on.