“Mi smo, od inspekcije i ministarstava, tražili informacije o nalazima. Ono što smo dobili, u najmanju ruku, začuđuje, jer, prema tim izvještajima, koje je dao ovlašteni laboratorij, rijeka Bosna uopšte nije zagađena – naveo je dr. Lemeš. Dodavši: “Činjenica da imamo nedostatak kapaciteta inspekcije i pravosuđa. Ne možete nikoga optužiti, ako nemate dokaze”.
Udruženje građana Eko forum Zenica iskoristilo je jučerašnji Međunarodni dan borbe protiv korupcije da još jednom naglasi problem neadekvatnog rada inspekcijskih organa u BiH.
U okviru projekta „Mreža Arhus Centara za Zelenu Agendu i zaštitu okoliša“, a u cilju uspostave dijaloga na realaciji vladin-nevladnin sektor, organizovali su radionicu na temu “Inspekcije kao ključni instrument zaštite okoliša i borbe protiv korupcije”, na kojoj su okupili predstavnike nadležnih ministarstava, agencija i inspekcijskih organa sa nivoa entiteta, ZDK i Grada Zenice, te civilnog društva i drugih zainteresovanih strana, a da bi razgovarali o potrebi unapređenja transparentnosti, saradnje sa građanima i integriteta u radu nadležnih institucija za zaštitu okoliša u Federaciji BiH.
Tokom radionice Eko forum Zenica je predstavio rezultate monitoringa inspekcijskog nadzora u FBiH, pri čemu su identifikovane potrebe za dodatnim jačanjem kapaciteta inspekcija, snažnijem harmoniziranju zakonodavno-pravnog okvira i adekvatnijem pristupu akreditovanim i referentnim laboratorijskim uslugama za utvrđivanja obima zagađenja u pojednim slučajevima. Takođe istaknuta je potreba za jednostavnijem pristupu informacijama i rezultatima rada inspekcija za građane u cilju povećanja odgovornosti, efikasnosti i efektivnosti, kao i prevencije korupcije.
Predsjednik Upravnog odbora Eko foruma i dekan Politehničkog fakulteta u Zenici dr. Samir Lemeš upozorio je da bi kazne za ekološki zločin i ekološke prekršaje trebalo da budu daleko veće. Navevši u tom kontekstu primjer zaštite ličnih podataka:
“Nedavnim su izmjenama zakona uvedene kazne do 40 miliona KM za kršenje privatnosti i zaštite ličnih podataka, a, po mom skromnom mišljenju, je zaštita okoliša daleko veći prioritet od zaštite privatnosti.”
Podsjetio je da je problem sa nekontrolisanim ispuštanjem otpadnih voda iz industrijskih pogona u rijeku Bosnu prisutan godinama.
“Vlada FBiH je, već pet puta, produžavala rok zagađivačima do kojeg moraju uskladiti sa normama.”, napomenuo je dr. Lemeš. Dodavši da, uprkos tome, “polovica zagađivača ne dostavlja Dinamički plan, a koji su, prema izmijenjenom Pravilniku iz decembra 2023. godine, bili dužni redovno dostavljati, mada im rok za adekvatan tretman svojih otpadnih voda ističe u junu 2026. godine.”
Posebno je naglasio da građani nemaju prave informacije, čak i kada inspekcije rade svoj posao, što utiče na povjerenje u rad inspekcijskih organa.
“Mi smo, od inspekcije i ministarstava, tražili informacije o nalazima. Ono što smo dobili, u najmanju ruku, začuđuje, jer, prema tim izvještajima, koje je dao ovlašteni laboratorij, rijeka Bosna uopšte nije zagađena – naveo je dr. Lemeš. Dodavši: “Činjenica da imamo nedostatak kapaciteta inspekcije i pravosuđa. Ne možete nikoga optužiti, ako nemate dokaze”.
Tokom diskusija na radionici, učesnici su istakli da postoji potreba za unapređenjem komunikacije, informisanja i edukacije građana o radu inspekcija.
A u smislu bolje koordinacije unutar inspekcijskih organa, s obzirom na multi-dimenzionalnost ekoloških problema, učesnici su sugerisali da inspekcije budu organizovane na način da se ta pitanja razmatraju unutar sektora koja obuhvataju srodne inspekcije npr. okoliš, vode, rudarstvo, energetika i sl. Čime bi se izbjegli i odgovori o nenadležnosti i prebacivanje odgovornosti na druge, pri obraćanjima građana inspekcijama.
(T.H., Odgovorno)
