Nakon kontinuranog višemjesečnog pritiska javnosti, općinski načelnik je donio Naredbu o zabrani daljeg deponovanja građevinskog otpada na ovom području. Istovremeno, ostaje gorak utisak zbog načina na koji se Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH odnosi prema građanima i državnoj imovini, uporno tvrdeći da deponije nema. Valjda po onoj „Jel više vjerujete nama il svojim očima?“.
2025. godinu, u Hadžićima, jednoj od 9 općina u Kantonu Sarajevo, obilježila je tema nekadašnje kasarne Žunovnica i nezakonito kreirane deponije građevinskog i drugog otpada, na koju lokalno stanovništvo ukazuje već više od decenije.
U 2025. godini se ipak desio važan pomak. Nakon kontinuranog višemjesečnog pritiska javnosti, općinski načelnik je donio Naredbu o zabrani daljeg deponovanja građevinskog otpada na ovom području.
Istovremeno, ostaje gorak utisak zbog načina na koji se Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH odnosi prema građanima i državnoj imovini, uporno tvrdeći da deponije nema. Valjda po onoj „Jel više vjerujete nama il svojim očima?“. Podsjećamo, ova Služba je u ime Vlade FBiH potpisnik Ugovora o korištenju bivšeg kompleksa kasarne „Žunovnica“ u Hadžićima a koji je privremeno od 2013. godine dat Općini Hadžići na upravljanje.
Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, građani su kontinuirano tražili odgovore, slali prijave i javno insistirali na tome da se prostor Žunovnice mora koristiti zakonito i u javnom interesu. Njihovo angažovanje rezultiralo je time da Općina Hadžići, odnosno načelnik Općine, u novembru donese Naredbu kojom se izričito zabranjuje daljnje deponovanje građevinskog otpada, šuta i drugih materijala na području kasarne Žunovnica, te nalaže uklanjanje već odloženog otpada i sanacija terena. Ova Naredba je važan signal da lokalna zajednica konačno želi da se prostor koristi odgovorno i u skladu sa zakonom, ali i priznanje da je problem realan, a ne izmišljen.
Pored toga, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove je prvobitno 2022. godine, a onda ponovno i u oktobru 2025. godine, utvrdila nepravilnosti u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, izrekla upravne mjere i najavila nastavak postupka po službenoj dužnosti. Time je zvanično potvrđeno i od strane ove institucije da je odlaganje otpada na ovom lokalitetu problem koji zahtijeva institucionalnu reakciju, a ne tema za relativiziranje.
U isto vrijeme, Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH ostaje pri stavu da je sve u redu. Nakon prvobitnih zahtjeva upućenih od strane građana prema ovoj Službi u kojima su zahtjevali njihovo uključivanje u rješavanje problema, odgovor je bio da Služba nije upoznata sa informacijom o postojanju ikakve deponije na lokalitetu Žunovnice ali da će biti formirana komisija čiji će zadatak biti da izađe na teren i utvrdi činjenično stanje. Na isti problem su ih mediji upozoravali još 2023. godine, a građani ponudili dokaze i inspekcijske nalaze kao relevantne izvore koji potvrđuju postojanje deponije. I uprkos svemu tome, u zapisniku njihove komisije sa terenskog obilaska iz ove godine tvrdi se da je lokalitet „uređen“, da nema „vidljivih tragova otpada ili uništavanja prirodnog bogatstva“ i da na Žunovnici „ne postoji odlagalište miješanog–građevinskog otpada“(???)
Takav opis potpuno je suprotan nalazima kantonalne inspekcije i odluci Općine Hadžići. Umjesto da uvažava činjenice, Služba šalje poruku da sopstveni zapisnik smatra važnijim od zakona, inspekcijskih rješenja, odluka Općine i svjedočanstava lokalne zajednice koja na tom prostoru živi.
Zbog toga kraj 2025. godine u Žunovnici ne obilježava samo Naredba o zabrani deponovanja otpada, već i ozbiljno pitanje odgovornosti Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH. Dok inspekcija utvrđuje nepravilnosti, a Općina Hadžići formalno zabranjuje daljnje odlaganje i pokreće sanaciju, Služba i dalje nastupa kao da problema nema. Takav odnos prema državnoj imovini i javnosti ne može biti stvar „različitog mišljenja“, već pokazatelj koliko se pojedine institucije udaljavaju od svoje osnovne obaveze – da rade u javnom interesu, transparentno i u skladu sa zakonom.
Kada se osvrnemo na 2025. godinu, Žunovnica je dokaz da istrajnost građana i pritisak javnosti imaju smisla i mogu dovesti do rješenja problema. Ali ostaje i podsjetnik da bez promjene odnosa institucija poput Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, svaka odluka može biti dovedena u pitanje. U 2026. godinu građani Hadžića ulaze s jasnim očekivanjem a to je da se naredba dosljedno provodi, da se prostor nekadašnje kasarne napokon uredi u skladu s javnim interesom i da se nadležna služba počne ponašati kao čuvar, a ne kao negator stvarnog stanja na državnoj imovini.
(E.K., Odgovorno)
