I kad ne saučestvuju u uništavanju neprocjenjivih prirodnih bogatstava, kao npr na Prokoškom jezeru i naizgled sa najboljom namjerom ulaze u projekat zaštite nekog područja, propusti koje čine su takvi da to dovodi u pitanje stvarnu namjeru.
Kako su zaštićena područja i potreba njihovog značajnog povećanja, sa trenutnih nešto više od 3,6% teritorije BiH, prema evropskom prosjeku, koji se kreće od oko 26-30%, dio predpristupnih pregovora sa EU, odnosno ključni dio pregovaračkog Poglavlja 27 (Zaštita životne sredine i klimatske promjene), lokalne vlasti kao nešto pokušavaju raditi u tom kontekstu. Ali sporo, loše i sa upitnim konačnim efektom.
I kad ne saučestvuju u uništavanju neprocjenjivih prirodnih bogatstava, kao npr na Prokoškom jezeru i naizgled sa najboljom namjerom ulaze u projekat zaštite nekog područja, propusti koje čine su takvi da to dovodi u pitanje stvarnu namjeru.
Odličan je primjer aktuelna inicijativa Federalnog ministarstva okoliša i turizma za proglašenje Prenja nacionalnim parkom. Što bi, zapravo, bilo oživotvorenje ideje koja postoji već pola stoljeća.
No, iz civilnog društva, ideji, koju načelno svesrdno podržavaju, našli su čitav niz nedostataka u izvedbi.
Iz Eko akcije su tako upozorili da se uopšte ne radi o zaštiti Prenja, nego tek oko jedne trećine ovog masiva. Da se za razliku od planova iz 80-ih godina, kojim je bilo predviđeno uspostavljanje nacionalnog parka koji bi obuhvatio masive Prenja, Čvrsnice i Čabulje, sada radi na uspostavljanju nekakvog mini nacionalnog parka samo na području dijela Prenja koji pripada općini Konjic.
“Ako ovakav prijedlog Zakona o NP Prenj bude usvojen, skoro dvije trećine Prenja će biti izvan područja Nacionalnog parka Prenj”, naglašavaju iz ove nevladine organizacije.
Sličnog su stava i iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, koji su, u ovoj situaciji, odlučili biti proaktivni.
Svjesni da je – da bismo mogli govoriti o sveobuhvatnom i trajnom rješavanju pitanja zaštite i očuvanja Prenja – potrebno da novo zaštićeno područje obuhvati i značajne dijelove Prenja koji se prostiru na područjima općine Jablanica i grada Mostara, Fondacija se obratila ovim jedinicama lokalne samouprave inicijativom za iskazivanje njihovog interesovanja za zaštitu preostalih dijelova Prenja, neobuhvaćenih trenutnim planovima Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Kako bi se onda moglo ići na proširenje trenutnog plana Federalnog ministarstva i stvaranje zakonskog okvira za zaštitu cijelog Prenja.
Iz Fondacije su saopštili da je već stigla povratna informacija Gradskog vijeća Grada Mostara koje je zatražilo dostavljanje dodatnih informacija kako bi mogli zauzeti stav po pitanju ove značajne inicijative.

“Uspostava novih zaštićenih područja ne predstavlja trošak i ne usporava razvoj, već upravo suprotno – omogućava dugoročnu zaštitu prirodnih resursa od neodrživih zahvata, istovremeno stvarajući pretpostavke za privlačenje domaćih i međunarodnih investicija u projekte zaštite okoliša i održivog razvoja.”, naglašavaju iz Fondacije atelje za društvene promjene – ACT.
Iz Pokreta Karton revolucija su ukazali na još jednu manjkvost predloženog “Zakona o Nacionalnom parku Prenj”, pored ovog “prostornog minimiziranja” parka – da su predloženim nacrtom zakona za ilegalnu grdnju na prostoru budućeg nacionalnog parka predviđene isključivo novčane kazne. Izraživši zabrinutost da će bespravni graditelji proći sa minornom novčanom kaznom, da će se građevinski i drugi inspektori proglasiti nenadležnim i da ćemo praktično dobiti stotine ilegalnih objekata koji će u praksi biti ozakonjeni.
Sa javnošću su podijelili i cinično “objašnjenje” Tužilaštva SBK da ako se neko područje proglasi zaštićenim automatski se smanjuju visine i način kažnjavanja u odnosu na područja koja nisu zaštićena (???).
Da se to ne bi desilo, odnosno da Prenj ne bi “bio uništen”, kako kažu, pozvali su Federalno ministarstvo okoliša da u tekst novog zakona o Prenju ubaci rečenicu da će se prilikom kažnjavanja koristiti I odredbe krivičnog zakona Federacije, kao i Zakona o građenju, a ne samo prekršajne kazne.
(N.N., Odgovorno)