„Iako su upoznate sa zakonskom regulativom, u konkretnim slučajevima odlukama Ustavnog suda BiH i odredbama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kantonalne i entitetske vlasti su nezakonito dale na desetine koncesija samo u ovoj godini.“
Eko aktivisti su utvrdili da trenutno u Bosni i Hercegovini ima 600 kamenoloma, a, kakvog su „raspoloženja“, vlasti u oba entiteta bi ih otvorile mnogo više, zbog čega su sve glasnija razmišljanja i ubjeđenja da im treba uskratiti bilo kakvu mogućnost davanje koncesija.
„Iako su upoznate sa zakonskom regulativom, u konkretnim slučajevima odlukama Ustavnog suda BiH i odredbama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kantonalne i entitetske vlasti su nezakonito dale na desetine koncesija samo u ovoj godini. Kada je riječ o kamenolomima, u poslednjem slučaju je Savez za zakonito raspolaganje imovinom BiH zatražio od Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine postupanje u slučaju objave javnog poziva Ministarstva energetike i rudarstva RS za izbor koncesionara za eksploataciju i otvaranje kamenoloma na Ozrenu u Mjesnoj zajednici Rječica, Grad Doboj“ – informacije su udruženja „Fojničani“ Maglaj, koji su dio mreže ekoloških organizacija u BiH.
Istraživanje koje su proveli „Fojničani“ u okviru projekta „Mapiranje kamenoloma za održivost prirodnih resursa i sigurnost lokalnih zajednica“, pokazalo je postojanje oko 600 aktivnih i napuštenih eksploatacijskih lokacija širom zemlje, što, po njima, jasno ukazuje na razmjere utjecaja ovih aktivnosti na okoliš i sigurnost ljudi.
„Istraživanje smo sproveli sa ciljem da objedinimo podatke o eksploatacijskim lokacijama na jednom mjestu i ukažemo na potencijalne rizike koje ove aktivnosti nose sa sobom. Rezultati projekta bit će predstavljeni 7. oktobra 2025. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Tom prilikom javnosti će biti prikazana sveobuhvatna baza podataka o kamenolomima, analiza pravnog okvira i sigurnosne procjene provedene na odabranim lokacijama“ – kaže Davor Šupuković iz UG „Fojničani“.
Bazu podataka prezentirat će Anes Podić iz organizacije Eko Akcija Sarajevo, sigurnosne procjene i preporuke predstavit će prof. dr. Muriz Spahić, dok će Emina Veljović iz Aarhus centra Sarajevo govoriti o pravnom okviru i institucionalnim nadležnostima u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina.
Prema preliminarnim rezultatima istraživanja, iskustva iz brojnih sredina pokazuju da većina kamenoloma u BiH radi bez adekvatnog nadzora, često sa nejasnim koncesionim statusom i minimalnim praćenjem utjecaja na okoliš. Zbog toga smatraju da će kompletni rezultati predstavljati važan korak ka većoj transparentnosti i odgovornosti institucija, ali i ka osnaživanju lokalnih zajednica da se aktivno uključe u nadzor nad korištenjem prirodnih resursa.
Posebno važnim i, kako navode, ohrabrujućim, smatraju činjenicu da su u istraživanju važnu ulogu imali građani, koji su svojim aktivizmom i prijavama sa terena doprinijeli prikupljanju informacija i identifikaciji nepravilnosti. Odnosno, ubjeđeni su da njihov angažman pokazuje da svijest o značaju zaštite okoliša i sigurnosti raste, te da građani sve odlučnije traže pravo na čist, siguran i zdraviji životni prostor.
(Lj.Đ., Odgovorno)
