Povećati broj zaštićenih područja u BiH, dati prvenstvo zaštiti prirode u odnosu na iskorištavanje prirodnih resursa, uspostaviti redovnu kontrolu rada i sankcionisanje invesitora koji svojim koncesionim ili drugim aktivnostima uništavaju prirodu, sankcionisati odgovorna lica koja su dovela do štetnih koncesionih ugovora i na taj način oštetila prirodu i javne budžete,…
U Banjaluci je 26. i 27. septembra održana konferencija pod nazivom “Dragulji prirode BiH”, čiji je cilj bio osnažiti sve aktere – posebno organizacije civilnog društva – da se zalažu za održivo očuvanje prirode i suoče s prijetnjama od eksploatacije i nekontrolisanog razvoja. Konferencija je okupila eko aktiviste, stručnjake i predstavnike institucija sa ciljem uspostavljanja dijaloga, razmjene ideja i bolje saradnje, a sve u svrhu bolje zaštite prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Vladimir Topić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, koji je – uz Aarhus centar u BiH iz Sarajeva, Centar Dr. Stjepan Bolkay iz Olova, češku organizaciju Arnika – Centar za podršku građanima, u kooperaciji sa Beogradskom otvorenom školom i Heinrich-Böll-Stiftungom Sarajevo – bio jedan od organizatora konferencije, je istakao da imamo najniži procenat zaštićenih područja u Evropi, što je porazno.
“Iz tog razloga, na konferenciji smo posebnu pažnju posvetili dijalogu o potrebi za novim zaštićenim područjima. Naš cilj je da očuvamo prirodu i visoko vrijedne ugrožene vrste, a vrijeme nam ističe, jer je priroda na udaru štetnih projekata koji se često realizuju upravo na lokalitetima predviđenim za zaštitu. Pozitivni pomak je veliki doprinos civilnog sektora i građana u ovoj oblasti i nadamo se da će dijalog i razmjena mišljenja i informacija u budućnosti dati pozitivne rezultate”.
Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u BiH naglasila je da je vrijeme da se prirodi da prednost nad profitom i da očekuje da zaključci ove konferencije prerastu u konkretne odluke – više zaštićenih područja i jedinstven sistem zaštite prirode u cijeloj BiH.
A zaključci i preporuke Konferencije su sljedeći:
- Unapređenje jedinstvenih informacionih sistema kontrole, brige i zaštite prirode u Bosni i Hercegovini sa ciljem neometane saradnje u okviru EIONET-a;
- Do kraja 2026. godine sa sadašnjih 3% povećati procenat zaštićenih područja na 7% prirode u BiH;
- Ubrzati aktivnosti na kreiranju i usvajanju prostornih planova entiteta i Brčko distrikta uz dosljedno učešće javnosti kroz izradu Starteške procjene uticaja na životnu sredinu;
- Uspostaviti Zavod za zaštitu prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine i kantonalnih tijela/organizacija za upravljanje zaštićenim područjima;
- Proširiti krug fizičkih i pravnih lica koja imaju pravo na podnošenje inicijative za zašititu određenog područja u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- Dati prvenstvo u zaštiti prirode u odnosu na iskorištavanje prirodnih resursa bilo da su u pitanju energetski objekti, rudnici ili neki drugi vid iskorištavanja prirode koji vodi ka devastaciji u visokovrijednim područjima i područjima predviđenim za zaštitu;
- Redovna kontrola rada i sankcionisanje invesitora koji svojim koncesionim ili drugim aktivnostima uništavaju prirodu i ne sprovode adekvatan monitoring na istom i transparentno izvještavanje ka javnosti;
- Adekvatno upravljanje zaštićenim područjima, a ne iskorištavanje istih u komercijalne svrhe;
- Zabraniti izvođenje svih infrastrukturalnih energetskih projekata u zaštićenim područjima;
- Osigurati zajedničko djelovanje i saradnju civilnog sektora i nadležnih organa vlasti na razmjeni informcija u svrhu zaštite prirode;
- Konstantno edukovati javnost BiH o značaju zaštite prirode i njenih dobara;
- Vršiti edukaciju administrativnog osoblja i civilnog sektora u vezi sa zaštitom i upravljanjem zaštićenim područjem;
- Ulagati više sredstva za istraživanja i izrade studija zaštite od fondova čija se sredstva obezbijeđuju iz različitih naknada za korištenje prirode i prirodnih resursa;
- Definisati politike dodjele koncesija isključivo na javno-pravnoj osnovi kada su u pitanju prirodna dobra BiH;
- Sankcionisanje odgovornih lica koja su dovela do štetnih koncesionih ugovora i na taj način oštetila prirodu i javnih budžeta.
(T.H., Odgovorno)
