Ono što je za BiH karakteristično je da nije zabilježeno da su zbog narušavanja sistema vodosnabdijevanja odgovorni ikad procesuirali i kažnjeni. Dok su za utvrđena pregrađivanja vode bez saglasnosti nadležnih i nezakonite eksploatacije šljunka u susjednoj Crnoj Gori, recimo, zaprijećene visoke kazne i već su pokrenuti neki sudski postupci protiv odgovornih.
Samo dan nakon što su se ribari, koji se uz ribolov brinu i o očuvanju vodotoka rijeke Bosne, javili da na njihovu radost ove godine nema pregrađivanja vodotoka ove rijeke od Doboja do ušća u rijeku Savu kod Šamca, radi povećanja nivoa u gradskim vodovodima zbog sušnog perioda i niskog vodostaja, uslijedilo je ponovno pregrađivanje njenog korita.
Današnjim, nešto obilnijim padavinama bi se sitaucija sa opskrbom vodom stanovnika Doboja, Vukosavlja, Modriče i Šamca mogla popraviti, ali zasigurno neće i za domaćinstva naselja uz korito rijeke Bosne, koji se žale da je nivo vode u lokalnim bunarima smanjen za gotovo tri metra i da se kod nekih njihovi bunari već presušili.
Tome svakako doprinose bezobzirna pregrađivanja korita rijeke Bosne, koje su ponovo zabilježili ribari kod gradskog mosta koji vodi prema željezničkoj stanici u Doboj. Na ovo se žale ne samo ribari već i domaćinstva koja su uz vodotok od Doboja dalje prema Modriči, u naseljima Rudanka, Kladari, Bukovačke Čivčije, Kotorsko, Bukovac, Ritešić, Majevac, Podnovlje i Botajica na području Doboja, zatim Dugog Polja, Koprivne i Vranjaka u modričkoj opštini. Kao i u naseljima u Vukosavlju i Šamcu, koji su takođe ugroženi, ne samo zbog suše, već i zbog pregrađivanja korita rijeke Bosne.
Na ove posljedice su još prije dvije godine ukazivali i aktivisti koji se u Republici Srpskoj bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, sumnjajući da su razlozi smanjenja nivoa vode u bunarima i nekontrolisano i nezakonito iskopavanje minerala iz korita rijeka. Ukoliko nakon ovog malog osvježenja i kiše nakon dugog vremena i dalje potraje sušni period, očekivati je da bi se nivo vode u ovoj rijeci, od koje zavisi više desetina hiljana stanovnika ovih lokalnih zajednica, a time i u bunarima, mogao spuštati još niže, što bi situaciju sa vodosnabdijevanjem moglo dodatno pogoršati.
Ono što je za BiH karakteristično je da nije zabilježeno da su zbog narušavanja sistema vodosnabdijevanja odgovorni ikad procesuirali i kažnjeni. Dok su za utvrđena pregrađivanja vode bez saglasnosti nadležnih i nezakonite eksploatacije šljunka u susjednoj Crnoj Gori, recimo, zaprijećene visoke kazne i već su pokrenuti neki sudski postupci protiv odgovornih. Takođe, u Crnoj Gori se uvodi nadzor video kamerama na rijekama, što u BiH, barem do sada, nije još zabilježeno.
Inače, kada je riječ o Doboj u neposrednoj blizini željezničke stanice ribari i aktivisti koji se bore protiv nezakonite i nekontrolisane eksploatacije šljunka su ukazivali nadležnima i podnosili prijave za sužavanje korita rijeke Bosne istresanjem građevinskog šuta i otpada, kao i šljunka, ali su te prijave i dokazi poput foto i video snimaka rijetko uvažavani od strane inspekcijskih organa.
(Lj.Đ., Odgovorno / Foto: P.Š.)
