Dobojlije i Maglajlije su, zajedno, organizovale, neposredno ispod kamenoloma, javnu tribinu pod nazivom “Zajedno za Ozren”. Osim inicijatora održavanja ovog skupa u podnožju Ozrena, UG “Kolo” Rječica, pozivu su se odazvali i pridružili su im se i aktivisti ekoloških udruženja “Ozrenski studenac”, Sočkovac, opština Petrovo, “Ozren – Gostilj”, Boljanić, Grad Doboj i “Fojničani” Maglaj, Općina Maglaj.
U Rječici, na međuentitetskom području, okupili su danas, 10.07.2025., mještani i eko aktivisti, kako bi na nedvosmislen način izrazili svoje neslaganje da se na ovom dijelu Ozrena otvori još jedan kamenolom tehničkog građevinskog kamena.
Više desetina okupljenih su odaslali oštre poruke vlastima, kako onima na lokalnom nivu, tako i entetskoj, koja je 27.05.2025. godine objavila Javni poziv za izbor koncesionara za eksploataciju i otvaranje kamenoloma na ukupno 17 parcela područja mjesne zajednice Rječica.
Gradske vlasti Doboja su prvo, na sjednici Skupštine grada 06.06.2024. godine, uskratile saglasnost privrednom društvu “Limunkop“ d.o.o. Doboj da nakon završenih geoloških istraživanja počne sa eksploatacijom kamena, da bi već naredni mjesec, tačnije na sjednici 25.07.2024. godine, odbornici SG Doboj ponovo razmatrali i izjašnjavali se po ovom pitanju i usvojili „Informaciju o podnesenoj inicijativi za dodjelu koncesije za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena serpentinisanog peridotita na ležištu „Ravna kosa“ u Rječici Grad Doboj“. Time su tom preduzeću omogućili nasatavak aktivnosti na prikupljanju potrebnih dozvola, odnosno da se, u okviru postupka za podnošenje zahtjeva za otvaranje kamenoloma, obrati resornom Ministarstvu energetike i rudarstva i Komisiji za koncesije.
“Tokom geoloških istraživanja vršila se i nezakonita brutalna eksploatacija tehničkog kamena, uništeni su ceste, ugroženi vodovodi domaćina Rječice, a inspekcije, policija i svi koji su trebali reagovati su bili više nego blagi ili uopšte nisu reagovali. Od Ševarlija ovo bi bio četvrti kamenolom na ovom ozrenskom prostoru, ovaj bi bio u blizini stambenih objekata, bukvalno stotinu metara od kuća, čemu smo odlučni da se usprotivimo” – rekao je poznati ozrenski aktivista Zoran Poljašević iz “Ozrenskog studenca”.
Za Davora Šupukovića iz maglajskog udruženja “Fojničani” borba protiv otvaranja novog kamenoloma nije samo borba za zdravu životnu sredinu, već i borba za život. Dok je za Eminu Veljović iz sarajevskog “Aarhus centar u BiH” ključna stvar u sprječavanju ovih slučajeva upornost kod inspekcijskih organa, kao i nadležnih za oblast rudarstva, da se pokrenu i na pravedan način riješe prigovore iz organizacija civilnog društva.
Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Balijan, po svemu sudeći, dolaskom u Rječicu kod Doboja otkrio je ključnu stvar kada je u pitanju upornost investitora geoloških istraživanja da obezbijedi i koncesiju za eksploataciju na ovom području.
“Golim okom primjetno je da se ovdje nalaze značajne količine ne samo tehničkog građevinskog kamena, već i magnezita, koji se jednostavno iskopa, utovari i odveze. Ovdje nisu vršena klasična geološka istraživanja, jer bi u tom slučaju koncesionar bio u obavezi da po njihovom završetku teren vrati u prvobitno stanje, a to je ovdje izostalo. Moguće je da se otkrivanjem i drugih materijala želi i više od samog tehničkog kamena” – rekao je okupljenima profesor Balijan.
Aktivisti su na kraju izrazili zadovoljstvo što se u borbu upuštaju, takođe prisutni i mještani Kosove i Moševca, koja se nalaze sa druge strane rijeke Bosne u Općini Maglaj. Jer, svjesni su da bi, ukoliko bi došlo do obrušavanja velike količine kamena tokom eksploatacije i miniranja da bi kamena lavina ugrozila i njihova naselja. Prije njih su se ukazivanjem na nezakonitosi tokom geoloških istraživanja sa mještanima Rječice uključili i stanovnici naselja Trbuk. U kojem je takođe lociran jedan veliki kamenolom i deponija ovog minerala, a zatim i Ševarlije, koje takođe imaju “svoj” kamenolom i probleme koje njegovo postojanje donosi.
Dobojlije i Maglajlije su zajedno organizovale neposredno ispod kamenoloma ovu Javnu tribinu pod nazivom “Zajedno za Ozren”. Osim inicijatora održavanja ovog skupa u podnožju Ozrena, UG “Kolo” Rječica, pozivu su se odazvali i pridružili su im se i aktivisti ekoloških udruženja “Ozrenski studenac”, Sočkovac, opština Petrovo, “Ozren – Gostilj”, Boljanić, Grad Doboj i “Fojničani” Maglaj, Općina Maglaj.
Podsjećamo, Ministarstvo energetike i rudarstva nije uvažilo činjenicu da je 30.04.2025. godine Skupština Grada Doboj donijela odluku o zaštiti planine Ozren, što bi se trebalo odnositi i na područje MZ Rječica, kao i da je pokrenut postupak kod republičkih vlasti da Ozren postane „Park prirode“, kako je to i predviđeno Prostornim planom RS. Ministarstvo je, naime, I pored toga, 27.05.2025. godine raspisalo javni poziv za otvaranje kamenoloma u toj mjesnoj zajednici Grada Doboj.
Takođe, 04.06.2025. godine je Savez za zakonito raspolaganje imovinom BiH, koje okuplja veći broj organizacija civilnog društva, zatražio od Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine postupanje u slučaju objave javnog poziva Ministarstva energetike i rudarstva RS za izbor koncesionara za eksploataciju i otvaranje kamenoloma na Ozrenu u mjesnoj zajednici Rječica. Zatraženo je poništenje postupka dodjele koncesije iz razloga što je dodjela koncesije suprotna odluci Ustavnog suda BiH u predmetima U-9/19 i U-4/21, po kojima je potrebna saglasnost o korištenju državne imovine, kojom se smatra i područje u MZ Rječica.
(Tekst i fotografije: Lj.Đ., Odgovorno)
