Aarhuska konvencija kroz svoja tri stuba obuhvata: 1. pravo na informaciju o okolišu; 2. pravo na aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka koji će vjerojatno imati utjecaja na okoliš; 3. pravo na upotrebu pravnih lijekova u slučaju povrede prva dva prava. Bosna i Hercegovina je još 2008. godine ratifikovala Aarhusku konvenciju, ali ne i 2003. godine usvojeni Protokol Konvencije o registrima ispuštanja i prenosa zagađujućih materija (PRTR).
Mreža Aarhus centra u BiH, obilježila je 25.06., Dan Aarhuske konvencije. Istakavši na tim povodom upriličenoj press konferenciji da “Svakim danom u BiH je sve više zagađivača i pritisaka na okoliš, a mi i dalje nemamo ni osnovu – javnu bazu podataka preko koje to možemo pratiti. Svaka dalja priča o okolišu je suvišna bez toga.”
Inače, Konvencija Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u pitanjima okoliša, poznata i kao Aarhuska konvencija, jedinstven je pravni alat koji povezuje okoliš i ljudska prava. Usvojena je u danskom gradu Aarhusu u junu 1998. godine, sa ciljem da doprinese „zaštiti prava svake osobe sadašnjih i budućih generacija na život u okruženju koje je adekvatno njegovom ili njenom zdravlju i dobrobiti“.
Aarhuska konvencija kroz svoja tri stuba obuhvata: 1. pravo na informaciju o okolišu; 2. pravo na aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka koji će vjerojatno imati utjecaja na okoliš; 3. pravo na upotrebu pravnih lijekova u slučaju povrede prva dva prava.
Bosna i Hercegovina je još 2008. godine ratifikovala Aarhusku konvenciju, ali ne i 2003. godine usvojeni Protokol Konvencije o registrima ispuštanja i prenosa zagađujućih materija (PRTR).
“Već odbrojavamo preko 20 godina kako naša zemlja nije ratifikovala ovaj protokol. A njegova je ratifikacija ključna kako bi javnost ne samo u BiH nego i nadležne institucije, odnosno institucije u Evropskoj uniji, imale pristup informacijama o zagađenju, prenosu i ispuštanju zagađujućih materija u okoliš”, istakla je Majda Ibraković iz udruženja Eko foruma Zenica, koji je član mreže Arhus centara BiH, zajedno s centrima u Banja Luci, Sarajevu i Tuzli.
“Bez ovog protokola ne možemo da govorimo o nekoj demokratiji u BiH, posebno okolišnoj demokratiji, ukoliko javnost nije upućena ko su nam veliki zagađivači, koje su to emisije, u kojima medijima – tlo, vazduh, voda… Sami ste svjesni koliko smo opterećeni štetnim emisijama.”, navela je Ibraković.
Predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica Samir Lemeš je podsjetio da je PRTP baza podataka jedan od najvažnijih instrumenata organizacija civilnog društva u procesu kampanja protiv zagađivača.
“Mi ne možemo sprovoditi aktivnosti ako ne znamo ko nas zagađuje. Mreža za mjerenje kvaliteta zraka u BiH unaprijedila se u posljednje vrijeme. Imamo informacije da nam je zrak zagađen, ali nemamo i informacije odakle to zagađenje dolazi. I upravo ovaj registar bi trebao da nam da odgovore na to.” – naglašava Lemeš.
Na press konferenciji je navedeno da su u prethodnim godinama potrošeni milioni eura”, uglavnom sredstva EU, da bi na raznim nivoima bili uspostavljeni registri zagađivača, ali to još nije urađeno, odnosno sistem još nije uspostavljen.
Od četiri baze koje su prošle godine uspostavljene, samo dvije funkcionišu. Ovom prilikom istaknuto je i da ne postoji politička volja da se izvrši ratifikacija i da se detektuju najveći zagađivači okoliša.
“Ratificiranje PRTR protokola bio bi ustvari instrument pritiska na naše institucije, na naše organe vlasti, da oni ove baze podataka koje su uspostavljene, koje postoje, ažuriraju, da ih napune podacima. Jer sama baza je ‘prazna čaša’. Neupotrebljiva.” – naveo je Lemeš.
Iz Eko foruma Zenica su istakli da prvi koji treba nešto da uradi po ovom pitanju su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vijeće ministara BiH.
Predstavnica Arhus centar Sarajevo Emina Veljović kazala je kako su razgovarali sa svim nadležnim entitetskim i državnim ministarstvima, ali da nema političke volje za ratifikaciju PRTR protokola.
“Naša država je potpisnica i Pariškog sporazuma, koji se tiče borbe protiv klimatskih promjena te smanjivanja emisija karbon dioksida. Međutim, u BiH mi ne znamo koliko zaista zagađujemo i u kojem obimu. Ovo je samo jedan primjer, jer pored karbon dioksida ima niz drugih polutanata, a o kojima nemamo adekvatne informacije, navela je Veljović. Naglasivši:
“Naše se strpljenje gubi i jedan od naših narednih koraka je da koristimo pravne mehanizme i da pozovemo na odgovornost nadležne institucije, koje već decenijama ne izvršavaju svoje dužnosti. Ostavljamo im rok do kraja ljeta.”
(T.H., Odgovorno)
