„Novi kamenolom će gradu donijeti tridesetak hiljada maraka godišnje. To je nedovoljno za sanaciju puta, a da ne govorimo o prašini, eksplozijama od miniranja kamenih gromada, ugroženim izvorištima, nemogućnosti normalnog kretanja, ugroženih života đaka i ostalih stanovnika ovog kraja“ – navedeno je u reagovanju eko aktivista sa Ozrena.
Javni poziv Ministarstva energetike i rudarstva RS za izbor koncesionara za eksploataciju i otvaranje kamenoloma na Ozrenu u Mjesnoj zajednici Rječica, Grad Doboj, raspisan 27.05.2025. godine sa današnjim (25.06.2025.) rokom za dostavu ponuda je istekao, a lokalne vlasti nisu uopšte reagovale, iako su prije nepuna dva mjeseca, 30.04.2025. godine, na sjednici Skupštine grada, ovu planinu proglasile zaštićenim područjem.
Ozrenski aktivisti su danas reagovali, očigledno smatrajući da su lokalne vlasti doneoseći tu odluku obmanule stanovništvo koje živi na tom području da tobože brinu o njihovim zahtjevima da se Ozren sačuva od uništavanja i da se ne dozvole bilo kakva geološka istraživanja ili eventualno otvaranje rudnika.
„Informacije koje imamo su da nije bilo bilo kakve reakcije vlasti Doboja da nadležno ministarstvo poništi objavljeni javni poziv po proceduri koju je pokrenulo dobojsko privredno društvo „Limunkop“ d.o.o. Doboj, koje je i vršilo geološka istraživanja. Nemamo informacije da li je bilo još zainteresovanih potencijalnih koncesionara, ali znajući za diskriminatorske uslove dodjele koncesija da prednost u bodovanju imaju subjekti koji su pokrenuli proceduru i zatražili koncesiju, ne postoji minimum šansi da je dobije neko drugo preduzeće, jer bi u protivnom moralo nadoknaditi troškove vršenih geoloških istraživanja i za dobijene rezultate“ – oglasili su se ozrenski aktivisti.
Oni su javno pozvali građane Doboja da se, kako kažu, sami uvjere u (ne)brigu vlasti o prirodnim resursima, kako lokalne, tako i republičke.
„Sjednite u auto i provozajte se do lokaliteta Orline, mjesto Rječica na desnoj obali rijeke Bosne, zapadna strana planine Ozren, budućeg nacionalnog parka, a trenutno zaštićenog područja sa održivim upravljanjem prirodnim resursima. Lokalitet pripada Republici Srpskoj i udaljen je svega nekoliko stotina metara od entitetske granice koja razvaja grad Doboj i opštinu Maglaj. Kada dođete tamo vidjećete koja količina tehničkog građevinskog kamena je odvučena sa lokacije. Bez ikakve dozvole. Kamen je više od godinu dana intenzivno odvožen i u pravcu Doboja i u pravcu Maglaja, iako je privredno društvo imalo samo saglasnost za geološka istraživanja. Sve se to odvijalo dok slučaj prošle godine nije prijavljen inspekciji i tužilaštvu u Doboju. Nakon toga Ministarstvo energetike i rudarstva raspisuje javni poziv za dodjelu koncesije lokaliteta Ravna Kosa, u narodu poznat kao Orline“ – naveli su u svom reagovanju dostavljenog portalu Odgovorno.ba eko aktivisti i priložili dokaze svojih tvrdnji.
Posebno su ogorčeni na lokalnu vlast u Doboju, koja nije reagovala na raspisani javni poziv iako je Ozren proglašen zaštićenim područjem prirode a planirano je da se proglasi i nacionalnim parkom. Navode da će to biti četvrti veliki kamenolom na zapadnom dijelu Ozrena. Smatraju da je takva koncentracija kamenoloma, koji su udaljeni na svega dva – tri kilometra jedan od drugog, svi na područjima naselja, neviđena bilo gdje u BiH, a smatraju da vjerovatno takvih primjera nema ni u regionu.
„Na ovom području, jedina putna komunikacija koja spaja ova ozrenska sela sa Dobojem je gotovo potpuno uništena, saobraćajne nezgode čiji su uzročnici vozači kamiona kojima se vrši eksploatacija dešavaju se na sedmičnom nivou. I pored svega ovoga, otvara se još jedan kamenolom! Uz mizernu koncesionu naknadu od 0,35 konvertibilnih maraka po toni. Interesantno je da ta koncesiona naknada ne prati inflaciju i divljanje cijena, ona je godinama zamrznuta. Grad Doboj od desetak koncesionara prihoduje oko 300.000 maraka godišnje! Tako da možemo zaključiti da će novi kamenolom gradu donijeti tridesetak hiljada maraka godišnje. To je nedovoljno za sanaciju puta, a da ne govorimo o prašini, eksplozijama od miniranja kamenih gromada, ugroženim izvorištima, nemogućnosti normalnog kretanja, ugroženih života đaka i ostalih stanovnika ovog kraja“ – navedeno je u reagovanju ekologa sa Ozrena.
Podsjećamo, prije dvije nedjelje Savez za zakonito raspolaganje imovinom BiH zatražio je od Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine postupanje u slučaju objave javnog poziva Ministarstva energetike i rudarstva RS za izbor koncesionara za eksploataciju i otvaranje kamenoloma na Ozrenu u mjesnoj zajednici Rječica, grad Doboj.
U Zahtjevu za postupanje u skladu sa nadležnostima navedeno je da se on upućuje ispred 18 članica, OCD. Iznose podatke da je obuhvat budućeg kamenoloma na ležištu „Ravna kosa”, na kojem će se vršiti eksploatacija tehničkog građevinskog kamena – serpentinisanog peridotita obuhvata ukupno 17 parcela. Da procijenjena vrijednost investicije iznosi svega 298.000 KM, mada prema Elaboratu o rezervama raspolaže sa preko 2,6 miliona m3 bilansnih rezervi i sa preko 90 miliona m3 potencijalnih rezervi.
„Prema našoj evidenciji, eksploatacija će se vršiti na državnoj imovini, protivno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Iz tog razloga, od vas očekujemo da reagujete u skladu sa ovlastima iz člana 13 stav 11 i 16 Zakona o pravonranilaštvu BiH“ – stoji između ostalog u Zahtjevu Saveza prema Pravobranilaštvu BiH, preciziranjem da su organizacije i institucije u ovom slučaju bile dužne prethodno pribaviti njegovo mišljenje.
(Lj.Đ., Odgovorno)
