Eko aktivisti koji se već gotovo dvije godine bore protiv otvaranja rudnika na Majevici kažu da su i biće i dalje na oprezu, jer smatraju opasnim to što su političari, posebno oni iz vrha vlasti u Republici Srpskoj, javno, poslednjih mjeseci, iskazivali namjeru da ponude prirodne rudne resurse stranim investitorima.
Informacije od prošle srijede (04.06.2025.) da je Evropska komisija odabrala 13 strateških projekata u “trećim zemljama” o strateškim sirovinama koje se nalaze van EU, uključujući prekomorske zemlje i teritorije, dočekana je od ekologa koji su stali u odbanu Majevice i mogućeg rudarenja na području Lopara sa odobravanjem, jer se nije ostvarila bojazan da će se i taj projekat naći na listi odabranih.
Prema tim informacijama i zvaničnoj obavijesti iz Brisela, strateški projekti će diverzifikovati izvore snabdjevanja EU i povećati njenu ekonomsku sigurnost. Istovremeno, projekti su osmišljeni tako da podstaknu stvaranje dodatne vrijednosti u samim “trećim zemljama”. Bosna i Hercegovina nije na tom popisu, tako da se “Projekat Lopare” nije našao uz “Projekat Jadar” u susjednoj Republici Srbiji, koji je uvršten na listu odabranih projekata.
“S obzirom da se praktično radi o istoj “rudnoj žili”, koja se proteže od Jadra preko Majevice, Zvijezde i do Ozrena, pribojavali smo se da će se i BiH naći među područjima predviđena za geološka istraživanja i napokon i za otvaranje rudnika litijuma, bakra, nikla, kobalta, magnezijuma i drugih minerala. Na našu sreću, a i cijelog stanovništva, koje je protiv takve vrste razvoja, već preferira razvoj turizma i žele da žive u zdravom okruženju i zalažu se za parkove prirode, BiH nije u fokusu stranih investitora” – reakcija je eko aktivista koji se već gotovo dvije godine bore protiv otvaranja rudnika na Majevici.
Pritom, kažu da su i biće i dalje na oprezu, jer smatraju opasnim to što su političari, posebno oni iz vrha vlasti u Republici Srpskoj, javno, poslednjih mjeseci, iskazivali namjeru da ponude prirodne rudne resurse stranim investitorima. Taj oprez i pored zvanične informacije EK, po kojoj je BiH izostavljena sa liste odabranih strateških projekata, zbog svega izrečenog od domaćih političara, ipak, ostaje.
“Razmatramo i imamo u planu da vjerovatno do kraja mjeseca organizujemo jedan panel u Loparama ili čak u Banjaluci, na kojem ćemo vlastima delegirati više pitanja, među kojima je ključno: Zbog čega ne žele da razmatraju našu Deklaraciju o moratorijumu za rudarenje na Majevici i da se ovo područje ubrzanom procedurom proglasi za park prirode? Može li RS-BiH izgraditi „zelenu ekonomiju“ bez eksploatacije sopstvenih resursa, kako izgleda realna korist za lokalne zajednice, a kakvi su rizici, šta znači „održivo rudarenje“ i da li je to uopšte moguće?, takođe je dio pitanja koje namjeravamo delegirati prema zvaničnicima i javnosti na planiranom javnom događaju” – kaže za portal Odgovorno.ba predsjednica “Eko puta” iz Bijeljine Snežana Jagodić Vujić.
Inače, kada je riječ o informacijama iz Brisela i odabiru strateških projekata od strane EK, pored 13 iz “trećih zemalja”, na toj listi je i 47 strateških projekata u EU, sa liste usvojene 25. marta 2025. godine.
“Ukupno gledano, svih 60 strateških projekata će doprineti konkurentnosti industrije EU, posebno u sektorima kao što su elektromobilnost, obnovljivi izvori energije, odbrana i vazduhoplovstvo. Ti projekti predstavljaju prve rezultate sprovođenja Zakona o kritičnim sirovinama koji je stupio na snagu u maju 2024. godine. Među 13 strateških projekata, sedam se nalazi u Kanadi, Grenlandu, Kazahstanu, Norveškoj, Srbiji, Ukrajini i Zambiji, sa kojima EU ima strateško partnerstvo u oblasti vrijednosnih lanaca sirovina, dva se nalaze u prekomorskoj zemlji ili teritoriji – Grenlandu i Novoj Kaledoniji, a preostali se nalaze u Brazilu, Madagaskaru, Malaviju, Južnoj Africi i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Deset od ovih strateških projekata se tiču strateških sirovina neophodnih za električna vozila, baterije i skladištenje baterija, poput litijuma, nikla, kobalta, mangana i grafita. Dva strateška projekta obuhvataju ekstrakciju rijetkih zemnih elemenata, koji igraju ključnu ulogu u proizvodnji visokoperformansnih magneta koji se koriste u vjetroturbinama ili elektromotorima za tehnologije obnovljivih izvora energije i elektromobilnost. U kombinaciji sa tri strateška projekta u EU koja pokrivaju preradu rijetkih ruda, ovi dodatni strateški projekti će moći da povećaju bezbjednost snabdjevanja rijetkim elementima u EU. Strateški projekti takođe obuhvataju bakar, koji se koristi od elektroenergetske mreže do mikroelektronike, volfram i bor, koji se koriste u automobilskoj industriji, sektoru obnovljivih izvora energije, vazduhoplovstvu i odbrani” – navedeno je u informaciji iz EK.
Takođe, precizirano je da su odabrane strateške projekte procijenili nezavisni stručnjaci, kako bi se osiguralo da ispunjavaju kriterijume utvrđene Zakonom o kritičnim sirovinama, posebno u pogledu ekoloških, socijalnih i upravljačkih standarda, kao i tehničke izvodljivosti. EK navodi i da, pored toga, projekti moraju da budu obostrano korisni i da donose korist i Evropskoj uniji i trećim zemljama.
“Projekti su morali da pokažu izglede za doprinos bezbjednosti snabdjevanja EU, na primjer kroz zaključivanje sporazuma o otkupu sa evropskim industrijama nafte i gasa. Odabrani strateški projekti će imati koristi od koordinisane podrške Komisije, država članica i finansijskih institucija u vidu olakšavanja pristupa finansiranju i kontakata sa relevantnim kupcima. Procjenjuje se da je za početak rada 13 strateških projekata van EU potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi eura. Komisija će takođe ojačati saradnju sa pomenutim “trećim zemljama”, kako bi se osigurao razvoj tih projekata, posebno kroz strateška partnerstva, koja su već zaključena sa nekim od ovih zemalja o lancima vrijednosti sirovina” – navode iz EK.
(Lj.Đ., Odgovorno)
