“Nakon svih ovih jedanaest godina, kada su se poplave dogodile, situacija se nije mnogo promijenila kada je u pitanju zaštita stanovnika Doboja od mogućih novih poplava. Nedovoljno je učinjenu realizaciji Master plana koji je predviđao mjere zaštite, na regulaciji korita rijeke Bosne jer nije čak izvršena ni eksproprijacija zemljišta za uređenje korita od mosta na ulazu u Doboj sa južne strane do gradskog mosta prema željezničkoj stanici. Doboj i dalje nije zaštićen od poplava i maj 2014. godine se može ponoviti”
Sredinom maja 2014. su se desile velike poplave nakon padavina koje su prevazišle rekord zadnjih 120 godina, od kako se vrše mjerenja. Samo u periodu od 48 sati (13. i 14. maja 2014.) palo je u nekim područjima Bosne i Hercegovine oko 150 litara po metru kvadratnom. Ekstratropska ciklona je izlila količinu kiše koja je uobičajena za više od tri mjeseca, na Srbiju, Hrvatsku, i Bosnu i Hercegovinu. Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas, Krivaja i dr. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac-Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Olovo, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac, Žepče i mnoga druga mjesta i naselja. Ugroženo je područje uz rijeku Savu. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. maja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS je 17. maja proglasila vanrednu situaciju na cijelom području Republike.
Najmanje 21 osoba je poginula, dvije se vode kao nestale, a na hiljade su evakuisane iz svojih domova.
Aktivirana su mnogobrojna klizišta i srušeni su stambeni objekti. U prekidu su bile brojne komunikacije, porušeni su pojedini mostovi. Do nekih mjesta se moglo stići samo čamcima ili helikopterima. Pojedinci su pokušali da zloupotrijebe tešku humanitarnu situaciju, tako što su povećali cijene hrane i vode.
Centar za uklanjanje mina upozorava da je zbog poplava i klizišta došlo do pomjeranja pojedinih minskih polja koja su već ranije označena. Ugrožena su područja Doboja, Maglaja, Posavine i Unsko-sanskog kantona.
Prema prvim procjenama načinjene štete iznose nekoliko milijardi KM. Predsjednik Vijeća ministar BiH, Vjekoslav Bevanda, je 10. jula 2014. izjavio da štete iznose oko 15% BDP. U sektoru saobraćaja (drumski, željeznički) načinjena je materijalna šteta oko 200 miliona KM. Direkte ili indirektne posljedice poplave obuhvataju milion i po građana u BiH. (Izvor Wikipedia: Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.)
Najveće štete izavalo je izlijevanje vode iz korita rijeke Bosne, posebno od područja Zenice pa nizvodno do ulijevanja u rijeku Savu kod Šamca. Na današnji dan (14.05.2014.) plavni val u značajnijoj mjeri je zahvatio područje Nemile, zatim Žepče, Zavidoviće i Maglaj, a naredni dan (15.05.2014.) Doboj, Modriču, Vukosavlje i Šamac.
Najviše žrtava imao je grad Doboj, u kojem je 11 ljudi smrtno stradalo i za koji se jedino pokušala utvrditi odgovornost i vođen je sudski proces protiv označenih kao odgovornih od strane prijavitelja i tužilaštva. Njega je, kao i za ostale lokalne zajednice podnesenom krivičnom prijavom inicirao tadašnji i sadašnji predsjednik RS Milorad Dodik. Međutim, tokom sudskog procesa bivši gradonačelnik Doboja Obren Petrović (67) i nekadašnji šef odsjeka Civilne zaštite pomenutog grada Milko Vidaković (70) u banjalučkom Okružnom sudu u martu ove godine oslobođeni su optužbi da su tokom katastrofalnih poplava u Doboju 2014. godine počinili brojne propuste zbog čega je poginulo 11 osoba i pričinjena šteta većeg obima. Za ovu presudu, po svemu sudeći, ključno je bilo što je prijavitelj sumnji u krivično djelo, Milorad Dodik, tokom procesa postao svjedok odbrane optuženih, odnosno Petrovića, koji je u međuvremenu postao član SNSD-a.
Istina, postupanje po prijavama u vezi poplava 2014. godine, koje su u Doboju načinile višemilionske štete u poplavljenih 3.072 objekta i usmrtile 11 njenih stanovnika, neposredno nakon poplava, podnio je i Centar za humanu politiku, koji podržava aktivnosti NGG „Da se ne ponovi maj 2014 godine“. Prijava je podnesena Republičkom javnom tužilaštvu, koje je nadležnost nad tim predmetom, nakon gotovo deceniju, prebacilo na dobojsko Okružno javno tužilaštvo. Ni od ove prijave nije bilo ništa, jer je od CHP zatraženo da dokaže pravnu legitimaciju aktivista NGG, koja im daje za pravo da pokrenu pitanje odgovornosti za poplave.
“Nakon svih ovih jedanaest godina, kada su se poplave dogodile, situacija se nije mnogo promijenila kada je u pitanju zaštita stanovnika Doboja od mogućih novih poplava. Nedovoljno je učinjenu realizaciji Master plana koji je predviđao mjere zaštite, na regulaciji korita rijeke Bosne jer nije čak izvšena ni eksproprijacija zemljišta za uređenje korita od mosta na ulazu u Doboj sa južne strane do gradskog mosta prema željezničkoj stanici. Doboj i dalje nije zaštićen od poplava i maj 2014. godine se može ponovoviti” – kaže predsjednik CHP Momir Dejanović, dodajući da CHP još nije odustao od zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti za stradale u tim poplavama prije 11 godina, kao ni u zahtjevima nadležnima da preduzmu hitne mjere za otklanjanje opasnosti od nove moguće prirodne nesreće, kada su poplave u pitanju.
Dejanović navodi da će insistirati i dalje da JU “Vode Srpske”, Vodne inspekcije RS i dobojska Gradska uprava počnu provoditi zakonske odredbe kojim je izričito zabranjena gradnja objekata na vodoplavnom području, odnosno da prestanu sa nezakonitom i koruptivnom praksom davanja i produžavanja privremenih saglasnosti i dozvola za građenje i tolerisanja bespravne gradnje, deponovanja materijala i izvođenja drugih radova na ovom području.
(Lj.Đ., Odgovorno)
