Autor: 6yka.com | Foto: 6yka.com

Kada će neko odgovarati za uništavanje javnih preduzeća i zašto nikad?

by fer_urednik

Ured za reviziju FBiH uporno otkriva nezakonitosti u poslovanju javnih preduzeća, a tužilaštva još upornije ne žele provoditi istrage

Ured za reviziju institucija FBiH neumorno radi. Prethodnih godina uradili su značajan posao, ali poseban problem je što se rezultatima njihovog rada niko ne bavi. A trebao bi. Nije čest slučaj da institucija ili javno preduzeće dobije od Ureda za reviziju negativne ocjene za obje komponente revidiranja (finansijski izvještaj i usklađenost sa zakonima i drugim propisima). No, kada baš za obje komponente zaradite negativno mišljenje, onda znate da je to preduzeće ili institucija u ogromnim problemima.

Javne nabavke, zapošljavanja i nelikvidnost

Negativan izvještaj revizora u posljednjih nekoliko sedmica su dobila tri rudnika iz koncerna Elektroprivrede BiH: Breza, Kreka i Đurđevik.

O nepravilnostima iz rudnika Breza, Buka je detaljno pisala proteklih dana, a ovaj rudnik je 2023. godinu završio s više od 16 miliona gubitka. Slične nepravilnosti se uglavnom ponavljaju u svim rudnicima. Nezakonite javne nabavke su čest slučaj, a dešava se i izbjegavanje javnog poziva na način da se nabavke rasparčavaju kako bi se postizali direktni sporazumi s privatnim kompanijama.

Tu je i angažovanje eksternih radnika po ugovorima o djelu za poslove za koje postoje sistematizovana i popunjena radna mjesta.

Radnicima se, također, ne uplaćuju doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, što je kršenje zakona.

Prošle godine je Ured za reviziju analizirao rad institucija i preduzeća u 2022. godini i za taj period su četiri institucije dobile negativno mišljenje za obje komponente revidiranja. Opet se jedan rudnik našao na listi onih koji su u najvećoj dubiozi, a to je Rudnik mrkog uglja Banovići. Osim rudnika, katastrofalno poslovanje imali su i Operator-Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo, Zrak d.d. Sarajevo i Općina Ravno.

Brojne nepravilnosti se zabilježe i u onim institucijama i preduzećima koje ne dobiju negativna mišljenja, već mišljenje s rezervom.

Tako je sredinom ove godine J.P. BH Pošta dobilo mišljenje s rezervom za poslovanje u 2023. godini, ali su revizori otkrili brojne nepravilnosti prilikom zapošljavanja radnika, kao i napredovanja radnika na bolje plaćene pozicije u okviru preduzeća.

Početkom septembra mišljenje s rezervom je dobilo i J.P. Željeznice FBiH, gdje su revizori otkrili da nisu provođene redovne mjere upravljanja rizikom, te nisu pokrenute aktivnosti na povećanju učešća državnog kapitala. Također, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama nije izvršeno ispitivanje tržišta u svrhu pripreme nabavke, odabir odgovarajućeg postupka, kao i poništenje postupka u slučaju kada su cijene ponuda značajno veće od obezbijeđenih sredstava za predmetnu nabavku, u iznosu od najmanje 2.452.985 KM.

Nadalje, u Željeznicama FBiH, ističu revizori, za 2023. godinu ukupno su planirani radovi na održavanju željezničke infrastrukture u iznosu od 63.225.381 KM, a izvršeni radovi iznosili su 27.507.349 KM.
“Vrijeme propisanog ciklusa remonta pruge od 25 godina isteklo je za veći dio željezničke mreže u FBiH, a glavna opravka pruge je izvršena na samo 155 km, odnosno 25,5% ukupne mreže”, upozorili su iz Ureda za reviziju FBiH.

Nesposobni i neiskusni, a uvijek poslušni kadrovi

Ekonomisti smatraju da je neprihvatljivo da negativni izvještaji revizora prolaze nekažnjeno.

Igor Gavran, ekonomski stručnjak, smatra da revizija generalno nema nikakvu svrhu ako njene nalaze ne prate akcije, kako u privatnom sektoru tako i u javnom.

“Nažalost, za razliku od privatnog u javnom sektoru takvih akcija uglavnom nema iz vrlo jednostavnih iako tragičnih razloga. Rukovodioci se u javnom sektoru ne biraju prema stručnosti niti im je zadatak da svoj posao obavljaju u javnom interesu – to su mahom nesposobni i neiskusni a uvijek poslušni kadrovi imenovani po partijskim, porodičnim i prijateljskim vezama, a zadatak im je da rade u privatnom interesu onih koji su ih imenovali i vlastitom”, ističe za Buku Gavran.

Dodaje kako štetu nanesenu javnom sektoru odnosno gubitak javnog novca vlast ne doživljava kao neku naročitu štetu jer ne osjeća nikakvu odgovornost prema građanima i privredi koji su taj novac osigurali putem poreza i drugih dadžbina.

“Oni koji su imenovali ovakve rukovodioce koji su odgovorni za gubitke ili nezakonitosti također nikome ne odgovaraju za svoje propuste pa im nije ni logično da neko drugi za to odgovara a i ne žele time da kreiraju praksu koja bi se i njima vratila kao bumerang. Također, osim ovih revizorskih nalaza još je jedna vrlo česta pojava gdje je jasna odgovornost za direktne novčane gubitke u javnom sektoru a za to nikada niko ne odgovara. To su slučajevi nezakonitih smjena i otpuštanja kadrova zbog nečijeg hira ili nepodobnosti koje onda nakon sudskih procesa sudovi vrate na ta radna mjesta jer su smijenjeni/otpušteni nezakonito i onda im poslodavac mora isplatiti ogromna sredstva s kamatama na račun poreskih obveznika. Jasno je da u takvim slučajevima mora biti sankcionisan onaj koji je počinio nezakonitost i nadoknaditi štetu ali se to nikada ne dešava već se obično ponovno pokušava ista osoba ukloniti s radnog mjesta i nekada po više puta nezakonito i s više prinudnih sudskih mjera i isplata odštete”, objašnjava Gavran.

Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, naglašava da se mora snositi odgovornost za negativne revizorske izvještaje.

“To je čak i zakonom regulirano. Osim toga, mora da postoji i pritisak na Vladu, koja tolerira takvo ponašanje. Negativan revizorski izvještaj znači da poslovanje nije u skladu s pozitivnim propisima poslovanja. Neprihvatljivo je da to prolazi nekažnjeno. Štaviše, ukoliko se radi o kriminalnim prestupima, tu bi se morala uključiti nadležna tužilaštva, a ukoliko se radi o drugim prestupima profesionalnog ponašanja, onda bi Vlada morala da interveniše jer se tu radi o javnim firmama. Eh, mi sada svi znamo kakva su nam tužilaštva, i kakav nepotizam imamo u strukturama vlasti, tako da smo se mi i navikli da nam ovakve stvari prolaze nekažnjeno”, jasan je profesor Karamujić.

Revizori otkrivaju, tužioci zanemaruju

A da se previše ne treba oslanjati na tužilaštva u Bosni i Hercegovini najbolje govori podatak da je Ured za reviziju FBiH do sada objavio dvije publikacije koje sadrže sve prijave Ureda za koje su nadležna tužilaštva donijela odluke o neprovođenju istrage i odluke o obustavi istrage.

Druga publikacija je objavljena u martu ove godine, a ona prati status 70 izvještaja finansijske revizije i tri izvještaja revizije učinka koji su se do februara 2024. godine nalazili u kantonalnim tužilaštvima na nadležnom postupanju.

U odgovorima tužilaštava Ured je obaviješten da su za 24 izvještaja donesene odluke o neprovođenju istrage i odluke o obustavi istrage. Iako se radi o revizorskim izvještajima u kojima su jasno opisane nepravilnosti i u kojima su većinom data negativna mišljenja, tužilaštva nisu našla osnove za pokretanje tužilačkih istraga.

Profesor Karamujić podvlači kako tužilaštva i Vlada konačno moraju početi raditi svoj posao, te napominje kako u ovoj priči i građani imaju svoju ulogu.

“Žalosno je da se ništa ne dešava po ovom pitanju kod nas. U drugim državama bi vlade padale zbog ovakvih izvještaja. Ovdje se na javna preduzeća gleda kao na privatni plijen. Situaciju u društvu imamo ovakvu kakvu imamo upravo zbog bahatog i neodgovornog ponašanja predstavnika vlasti”, govori Karamujić.

Milionski gubici će biti plaćeni našim novcem

Profesor se osvrnuo i na javna preduzeća koja za godinu naprave preko 16 miliona gubitka, poput rudnika Breza.

“Ovdje se radi o krivičnoj odgovornosti. Tužilaštvo u ovakvim slučajevima promptno mora da reaguje. Ne može se tek tako izgubiti 16 miliona KM, zbog toga i postoje revizorski izvještaji. Postoji Zakon o javnim nabavkama, i striktno je određeno kako se vrše određene procedure. Zakonska regulativa kod nas nije loša, mogla bi biti i bolja definitivno, ali ona nije problem. Problem je realizacija. Zašto mi kao društvo dozvoljavamo ovakve oblike malverzacija, manipulacija, zloupotrebe društvenih sredstava? Rudnici ne mogu da isplate plate, pa će onda rudari doći ispred Vlade na protest, pa će Vlada da plati novcem koji je mogao otići na povećanje penzija, poboljšanje zdravstvenih usluga ili za kapitalne investicije”, ističe Karamujić.
Konstatuje kako je narod u Bosni i Hercegovini kratkovid.

“Mi ne vidimo da se svaka ta krađa u institucijama i javnim preduzećima direktno odražava na naš kvalitet života. Svijest društva kompletnog je veoma niska. Ljudi u ovoj zemlji ne vide da će neko morati da plati te gubitke, a to će biti plaćeno našim porezima. Stanovništvo je glavni korektiv manipulacijama u političkom životu, ali dok god se mi ne probudimo, vlast i njihovi kadrovi će nastaviti da rade nezakonitosti nekažnjeno. Gdje god nema korektiva, vlada javašluk”, zaključuje Karamujić.

Povezane vijesti