Aktivisti i mještani uporno ponavljaju da se ne bune protiv sanitarne deponije, već protiv – divlje deponije. Što je svaka deponija (sadašnja ili buduća) koja postoji bez važećih dozvola i bez poštovanja zakonskih propisa. Građani, dakle, nisu doveli u pitanje potrebu izgradnje regionalne sanitarne deponije, nego su samo zahtjevali da se problematika odlaganja i upravljanja otpadom u gradu Goraždu riješi zakonski, sistemski i efikasno, po evropskim standardima. I da se prilikom zatvaranja, izvrši adekvatna sanacija i konzervacija postojeće deponije Šišeta kao i uklanjanje svih divljih deponija.
Kada se projekti koji mogu imati ozbiljne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi pokušavaju provoditi mimo zakona, bez dozvola i bez stvarnog učešća javnosti, sudska zaštita postaje nužan mehanizam odbrane javnog interesa. Slučaj mještana naselja Glamoč u Goraždu nije važan samo za lokalnu zajednicu, već za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Aktivisti neformalne grupe građana “Stanovnici naselja Glamoč” Goražde, naime, navode da su o svim nepravilnostima oko izgradnje deponije na njihovom području, obavijestili nadležne institucije, uključujući federalne i kantonalne inspekcije, ali da do sada nije preduzeta nijedna konkretna mjera za zaustavljanje radova. Nakon više od 15 godina kontinuiranog ignorisanja građana i pravnih i proceduralnih nepravilnosti, aktivisti neformalne grupe građana “Stanovnici naselja Glamoč” Goražde, su razočarani i nemaju povjerenje u institucije.
Podsjećamo, prilikom kupovine zemljišta i odabira lokaliteta za deponiju, 2010. godine, građani naselja Glamoč nisu uzeli učešće u javnoj raspravi, kao ni prilikom donošenja prve okolinske dozvole 2015. godine. Aktivisti navode da prilikom datog odobrenja za građenje 2020. godine građevinski radovi nisu imali kontinuitet. Osim toga, obnovljena okolinska dozvola 2021. godine data je ponovo bez učešća građana. Građani su 2024. godine predali građansku inicijativu sa 683 potpisa građana Goražda koji su se izjasnili za sistemsko i zakonito rješavanje problema deponije, a ista je odbijena na Gradskom vijeću. Aktivisti navode da su radovi na izgradnji deponije započeli 2025. godine i pored pravosnažne sudske presude o nezakonitoj prenamjeni državnog zemljišta, te da su radovi nastavljeni i u tekućoj godine, iako je prestala važiti okolinska dozvola.
Pritom, aktivisti i mještani uporno ponavljaju da se ne bune protiv sanitarne deponije, već protiv – divlje deponije. Što je svaka deponija (sadašnja ili buduća) koja postoji bez važećih dozvola i bez poštovanja zakonskih propisa. Građani, dakle, nisu doveli u pitanje potrebu izgradnje regionalne sanitarne deponije, nego su samo zahtjevali da se problematika odlaganja i upravljanja otpadom u gradu Goraždu riješi zakonski, sistemski i efikasno, po evropskim standardima. I da se prilikom zatvaranja, izvrši adekvatna sanacija i konzervacija postojeće deponije Šišeta kao i uklanjanje svih divljih deponija.
Na inicijativu Aarhus centra u BiH pokrenuta je tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava stanovnika ovog naselja. Prema navodima iz tužbe, ugrožavanje proizlazi iz nastavka radova na projektu deponije uprkos brojnim pravnim i proceduralnim spornostima, uključujući izvođenje radova bez važeće okolinske dozvole i korištenje neadekvatnog pristupnog puta kroz naseljeno područje. Jedan od ključnih trenutaka u ovom slučaju desio se u januaru 2025. godine, kada je Kantonalni sud u Goraždu donio presudu kojom je zaustavljeno nezakonito raspolaganje državnom imovinom za potrebe izgradnje pristupnog puta do deponije. Aarhus centar u BiH tada je upozorio da je riječ o važnom presedanu, jer je sud jasno potvrdio da se državnom imovinom ne može raspolagati bez odluke države i nadležnih institucija. Uprkos toj presudi, prema navodima iz tužbe i javno dostupnim informacijama, projekat se nastavio gurati dalje.
Višegodišnja borba stanovnika tamošnjeg naselja Glamoč, protiv namjera vlasti da u njihovoj neposrednoj blizini izgradi regionalnu sanitrnu deponiju Trešnjica, rezultirala je 12.8. sudskom odlukom, po jednoj od njihovih tužbi, a kojom se Gradu Goražde nalaže da obustavi prolazak svih teretnih vozila izvođača radova kroz naselje Glamoč, na putnom pravcu Goražde – Trešnjica, u svrhu izgradnje deponije Trešnjica.
Sud je, naime, postupajući po tužbi lokalnog udruženja građana “Živjeti prirodu”, ocijenio da prolazak teretnih vozila kroz Glamoč narušava i ugrožava kolektivne interese i prava stanovnika Glamoča. Pri čemu su u obrazloženju posebno navedeni pravo na zaštitu imovine i pravo na zdrav okoliš i zaštitu od buke, uz konstataciju da teška vozila izazivaju tutnjavu, vibracije i druge štetne uticaje, dok postoji i opasnost po sigurnost ljudi, posebno djece, s obzirom da je, sporni put na dijelovima širok svega 3,5 metra, što nije dovoljno za sigurno odvijanje dvosmjernog saobraćaja, posebno teških teretnih vozila, a da se tim putem kreću i djeca.
Općinski sud u Goraždu donio je mjeru osiguranja kojom je utvrdio vjerovatnost povrede i ozbiljnog ugrožavanja kolektivnih prava i interesa građana naselja Glamoč, te je Gradu Goraždu, kao investitoru zabranio daljnji prolazak teretnih vozila angažovanih na izgradnji deponije kroz naselje Glamoč, postojećom neuslovnom saobraćajnicom koja nije prilagođena prolasku teških teretnih vozila. Koliko je poznato, ovo je prvi predmet kolektivne zaštite prava i interesa, po članu 453a ZPP u BiH, gdje je sud uopće postupao, te je donio pozitivnu odluku. Ukoliko ova sudska praksa opstane, može poslužiti kao važan pravni mehanizam udruženjima, građanima i advokatima koji se bave ovom oblašću.
Aktivisti iz naselje Glamoč nastavljaju borbu. Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline BPK Goražde je 27.07. obavijestilo javnost o podnesenom zahtjevu za izdavanje rješenja o obnovljenoj okolinskoj dozvoli za izgradnju regionalne sanitarne deponije “Trešnjica” sa Centrom za upravljanje otpadom. Građani su dostavili primjedbe i komentare na zahtjev za obnovu okolinske dozvole za sanitarnu, regionalnu deponiju otpada Trešnjica, Goražde, koji se odnose na lokalitet Trešnjica.
“Pitamo se, čemu je služila Javna rasprava o Nacrtu Plana upravljanja otpadom u FBiH za pomenuti period kada naše argumentovane, konkretne primjedbe i komentare nisu uvrstili u konačni usvojeni tekst? Odgovor na naš ZOSPI je više nego provokativan, licemjeran, neodgovoran i prije svega bahat. Sve primjedbe koje smo uložili su dugogodišnji trud, proučavanje, konsultacije sa stručnjacima, sate provedene na veoma stručnim konferencijama, a sve sa željom da se u Goraždu konačno počne graditi sanitarna deponija sa centrom za upravljanje otpadom. Sve ovo pokazuje političku spregu pojedinaca i grupe ljudi kojima je stalo samo do fotelje, a ne do istinskog rješavanja ovog problema. Sramno je sve naše primjedbe svesti na “zabrinutost”, ali mi idemo dalje. Radi se o svjesnom izbjegavanju projektnih procedura i zakonski predviđenih predradnji. Pristupni put je morao biti urađen prema elementima koji zahtjeva njegova nova namjena, širina, podloga, signalizacija… Studija vrednovanja lokacije je priča za sebe, potraživali smo je od svih institucija, agencija, konsultantskih kuća, grada, ali ju nema niko, pa će to biti predmet suda i vještačenja”, poručuju aktivisti ispred NGG “Stanovnici naselja Glamoč” iz Goražda.
(J.M., Odgovorno)
