„Problem sa davanjem vodnih saglasnosti i sklapanjem ugovora u RS koji vidimo je da prema zakonskim propisima, pored dodjele saglasnosti za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka na osnovu javnog poziva, saglasnosti za sklapanje ugovora se daju i na osnovu člana 11 Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokacijii vađenje materijala iz vodotoka, odnosno bez javnog poziva. Trenutno je od aktivnih 36 ugovora za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka, njih deset sklopljeno na osnovu člana 11 tog Pravilnika. Za razliku od Federacije BiH, gdje, prema važećim propisima, nije moguće dodijeliti pravo na vađenje materijala iz vodotoka prve kategorije bez prethodnog sprovođenja javnog poziva” – ukazuju aktivisti NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“.
Agencija za vodno područje „Jadransko more“ juče, 22.06.2026., raspisala je javni poziv za vađenje materijala iz vodotoka rijeke Neretve na ušćima njenih pet pritoka na području Konjica. Takođe, na području ovog grada je raspisan tender za vađenje materijala radi održavanja javnog dobra uz vodotoke prve kategorije na još pet rijeka, odnosno lokaliteta.
Dan ranije, 21.06.2026., ova agencija raspisala je javni poziv za vađenje materijala iz korita rijeke Neretve u naselju Jasenica, grad Mostar, kao i iz iste rijeke na dionici II Peline, grad Čapljina. Krajnji rok za dostavu ponuda privrednih subjekata koji se bave ovom vrstom djelatnosti je 09.07.2026.
Obavještenje o pokretanju postupka izdavanja prethodne vodne saglasnosti za vađenje materijala iz rijeke Neretve na ovim područjima AVP Jadransko more je objavila 05.06.2026., kada je izdato i obavještenje o pokretanju postupka izdavanja prethodne vodne saglasnosti za uklanjanje materijala sa vodnog dobra uz akumulaciju HE Jablanica na području grada Konjica.
Agencija za vodno područje rijeke Save (AVP) u ovom mjesecu je raspisala javni poziv za vađenje materijala iz vodotoka na području Federacije iz rijeka Željeznice, Bosne i Krivaje, na području općine Ilidža i gradova Zenica i Zavidovići na ukupno 13 lokaliteta.
„Smatramo pozitivnim što se i druga federalna agencija za upravljanje vodotocima u ovom dijelu BiH aktivirala, jer je AVP rijeke Save, kada su u pitanju radovi na uređenju i održavanju vodtoka, barem do sada, bila dosta aktivnija. Čini nam se da je od tragedije u Jablanici početkom oktobra 2024. godine AVP Jadransko more aktivnija i sa tenderima za održavanje vodotoka u Hercegovini. Sredinom marta ove godine upravo na području Jablanice objavljena su dva tendera, kod tamošnjih mostova i ušća rijeke Doljanke“ – komentar je aktivista NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“, koji se zalažu za uređena korita rijeka i bore protiv nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka u BiH.
Kada je riječ o vodotocima u Republici Srpskoj, aktivisti kažu da su od nadležne ustanove za upravljanje vodotocima dobili informacije da je trenutno aktivno 36 ugovora, koje je Javna ustanova „Vode Srpske“ Bijeljina sklopila sa pravnim licima. Radovi se izvode na ukupno šest vodotoka u 13 lokalnih zajednica, a radove izvode 23 privredna subjekta.
Najviše je radova u vodotoku rijeke Drine – na 15 lokaliteta. Dok je vodotok rijeke Bosne ubuhvaćen radovima na jedanaest lokaliteta. Izvode se i radovi na uređenju korita Vrbasa na četiri lokaliteta, te na rijekama Sava, Una i Sana, na po dva lokaliteta.
Na području Grada Bijeljina radovi se izvode na deset lokliteta, opštine Šamac na sedam, Doboja, Zvornika i Laktaša po tri, Bratunca, Vukosavlja, Novog Grada i Kozarske Dubice po dva i na po jednom lokalitetu u Srpcu, Brodu, Foči i Modriči.
„Problem sa davanjem vodnih saglasnosti i sklapanjem ugovora u RS koji vidimo je da prema zakonskim propisima, pored dodjele saglasnosti za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka na osnovu javnog poziva, saglasnosti za sklapanje ugovora se daju i na osnovu člana 11 Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokacijii vađenje materijala iz vodotoka, odnosno bez javnog poziva. Trenutno je od aktivnih 36 ugovora za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka, njih deset sklopljeno na osnovu člana 11 tog Pravilnika. Za razliku od Federacije BiH, gdje, prema važećim propisima, nije moguće dodijeliti pravo na vađenje materijala iz vodotoka prve kategorije bez prethodnog sprovođenja javnog poziva” – ukazuju aktivisti NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka“.
(Lj.Đ., Odgovorno)
