“U Centru za životnu sredinu smo, od našeg nastanka, mnogo vremena i energije uložili u promociju obnovljivih izvora energije. Međutim izraz “obnovljivo” i “održivo” nisu nužno kompatibilni kad se radi o bilo kojem poduhvatu, već se te definicije tj. etikete mogu dodijeliti tek nakon detaljnih procedura koje mora definisati transparentnost, profesionalizam i stručnost”, naglašavaju iz Centra za životnu sredinu, čije saopštenje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Radionica „Procjena uticaja vjetroelektrana – najčešće greške, posljedice i preporuke“, u organizaciji Centra za životnu sredinu održana je u Banjaluci sa fokusom na sve značajniju temu: odgovorno planiranje vjetroenergetskih projekata, sa osvrtom na najčešće greške u procjenama uticaja na životnu sredinu, pravne korake, prepreke i propuste u postupcima izdavanja ekoloških dozvola za vjetroelektrane.
“Obnovljivo” i “održivo” nije nužno kompatibilno
“U Centru za životnu sredinu smo, od našeg nastanka, mnogo vremena i energije uložili u promociju obnovljivih izvora energije. Međutim izraz “obnovljivo” i “održivo” nisu nužno kompatibilni kad se radi o bilo kojem poduhvatu, već se te definicije tj. etikete mogu dodijeliti tek nakon detaljnih procedura koje mora definisati transparentnost, profesionalizam i stručnost”, izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu. Dodala je da nam iz godine u godinu nauka i naučne metode omogućuju nove uvide u kompleksnost ekosistema, te da svi izrađivači i oni koji procjenjuju studije moraju držati korak s naukom.
Cilj je jačanje kapaciteta
Ova radionica, koja će biti održana i u Kantonu 10, za cilj ima jačanje kapaciteta nevladinih organizacija, lokalnih pokreta, kao i konsultantskih kuća i predstavnika relevantnih institucija za bolje razumijevanje ekoloških i pravnih izazova, ali i za zajedničko djelovanje u pravcu pravedne, održive i odgovorne energetske tranzicije.
Pored predstavnice Centra za životnu sredinu, Sonje Kosanović, radionicu je vodila konsultantica Dunja Delić, ekspertica u ovom polju, koja trenutno provodi aktivnosti na tri kontinenta.
Prostorno planiranje jedan od problema
“Jedan od osnovnih problema je prostorno planiranje. Ako napravimo kvalitetnu prostornu podlogu, ako se na razini entiteta napravi dobra prostorna podloga, provede strateška procjena uticaja na okoliš na tom nivou i dobro procijenjen kumulativni utjecaj i izbjegnemo rizična područja – onda smo već u daleko boljoj situaciji. Na nivou pojedinačnih projekata imamo veliki problem sa određivanjem intenziteta utjecaja, provedbom adekvatnih mjera, ali ono što je najčešći i najveći problem nam predstavlja izostanak terenskih istraživanja po metodologiji koja nam može pokazati tipove i srazmjeru uticaja”, istakla je Dunja Delić.
Podataka nema i nedostupni su
Među najznačajnijim zaključcima sa radionice, sa kojim su se svi učesnici i učesnice složili su problem manjka dostupnih podataka i njihova dostupnost, kao i neophodnost produžavanja dostupnog vremena i povećavanja finansijskih iznosa za rad eksperata na terenu, a povrh svega – razvoj novog prostornog plana Republike Srpske sa kvalitetnom strateškom studijom.
Ovaj događaj je dio projekta Green Agenda Navigator koji finansijski podržava Evropska unija. Njegov sadržaj isključiva je odgovornost Centra za životnu sredinu i ne odražava nužno stavove Evropske unije ili Beogradske otvorene škole.
(Odgovorno / Foto: Igor Kalaba)