Ovakav pristup, odnosno minimiziranje ili negiranje problema, netransparentnost i nepreduzimanje mjera kako na zaštiti tako i na smirivanju građana, samo produbljuje nepovjerenje u institucije, što je u slučaju zdravstvenih kriza dodatni ozbiljan problem.
Nakon što su udruženja građana i najpogođenije mjesne zajednice, u svom saopštenju, upozorili javnost na nove informacije o trovanju olovom u Varešu, a mediji to upozorenje prenijeli, lokalne vlasti i dom zdravlja su u zajedničkom saopštenju poručili da demantuju tvrdnje građana, pozvali na „profesionalan i odgovoran pristup“ i, valjda u skladu sa svojim shvatanjem odgovornosti, najavili da će javnost informisati – isključivo putem zvaničnih pisanih saopštenja.
Umjesto da u situaciji koju neki nazivaju “jednom od najozbiljnijih zdravstvenih kriza u poratnoj BiH”, imaju formiran krizni štab i otvorenu komunikaciju sa zabrinutom javnošću na dnevnoj bazi, lokalna vlast i zdravstvena ustanova minimiziraju problem, najavljuju nastavak svog netransparentnog ponašanja i kritikuju organizacije koje pokušavaju popuniti informativnu rupu za koju su odgovorne institucije.
A onda im se, u neshvatljivoj igri negiranja evidentnog i posezanja za eufemizmima, pridružio i načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, izjavljujući: “Nema mjesta panici. U ovoj situaciji nemamo trovanja olovom, već se tu samo radi o povišenim vrijednostima olova u krvi.”
Na šta su iz nevladinog sektora, odnosno udruženja “Fojničani” Maglaj, koje sarađuju sa lokalnim vareškim ekološkim udruženjem “Opstanak”, uzvratili lekcijom za funkcionere s propustima u obrazovanju:
“Prva rečenica u svim smjernicama relevantnih međunarodnih zdravstvenih organizacija jasno kaže da ne postoji sigurna razina olova u krvi, ni kod djece ni kod odraslih. Isto stoji i u službenom izvještaju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.“.
Dodatno, iz Udruženja su upozorili “Ovi nalazi predstavljaju presjek, odnosno trenutno stanje olova u krvi, dok ključno pitanje ostaje: koliko dugo su ljudi izloženi ovom teškom metalu i kakve su kumulativne posljedice takve izloženosti.
Na ovo je, u međuvremenu, u izjavi za TV NOVA BH, reagovala i doktorica Jasmine Čorović-Kuburović, specijalistica za interne bolesti i subspecijalistica za kardiologiju:
„Olovo je teški metal i ukoliko dođe do prisustva u organizmu, to je već samim tim štetno… U slučaju Vareša, radi se o hroničnoj izloženosti olovu, gdje nastaju neurološki problemi, kognitivni problemi, bubrežna oštećenja, ali i hipertenzija. Dakle, i srce strada pod dejstvom olova. Najviše što zabrinjava jeste što su sve dobne skupine izložene, pa čak i jako stare osobe, ali i djeca…“.
Iz Udruženja “Fojničani”, osvrnuli su se na “demantij” njihovog upozorenja, od strane Općine Vareš i lokalnog doma zdravlja.
„Institucije koje sada demantuju trovanje olovom najprije su 14 dana šutjele o rezultatima testiranja, a potom, dva mjeseca nakon što su prvi nalazi bili poznati, pokušavaju relativizovati problem. Vrlo je vjerovatno da se ne bi ni oglasile da ova tema nije dospjela u medije“, naveli su iz Udruženja, uz ocjenu da ovakav pristup zatvara prostor za otvoren i odgovoran dijalog.
Ustvari ovakav pristup, odnosno minimiziranje ili negiranje problema, netransparentnost i nepreduzimanje mjera kako na zaštiti tako i na smirivanju građana, samo produbljuje nepovjerenje u institucije, što je u slučaju zdravstvenih kriza dodatni ozbiljan problem.
Pritom, konkretan problem, bez obzira na njegovu težinu, samo je djelić mozaika bh. drame, kojoj je temeljni uzrok u kriminogenoj, za vlastite građane nezainteresovanoj, u korupciji ogrezloj politici.
„Da li naša država pod paskom “dolaska stranih investitora” prodaje vlastite ljude, njihovo zdravlje i budućnost njihove djece? Da li Vareš, Trgovska Gora, Kakanj, Zenica, Tuzla, onečišćne rijeke, devastirane šume i brojne druge manifestacije trovanja, uništavanja, zagađivanja, koja prolaze uz amanet i šutnju naših vlasti, polako pretvaraju našu zemlju u jedno veliko smetljište“, upitao je, na Zenica blogu, prim. dr. Harun Drljević, onkološki hirurg u penziji, osnivač udruženja “Život”.
(N.N., Odgovorno)
