Slučaj Bjelovića već godinama razotkriva ozbiljne propuste u funkcionisanju sistema inspekcijskog nadzora i zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini. Brojne zabrane, rješenja i prijave nisu dovele do trajnog rješenja problema, niti do uspostave povjerenja između građana i institucija. U praksi se pokazalo da su odluke inspekcija često kratkog daha, a da se njihovi nalazi sporo ili nikako ne provode. A do izražaja je došao i negativan uticaj bliskosti političkih stranaka i njihovih čelnika sa investitorima na funkcionisanje sistema i pravne države.
Prema informacijama koje je objavila neformalna grupa Kreševski građanski pokret na svojoj Facebook stranici, krečana i kamenolom u naselju Bjelovići kod Kreševa navodno su prestali s radom. Iako ova informacija nije zvanično potvrđena od strane firme koja upravlja ovim postrojenjima i institucija, vijest je izazvala pažnju javnosti, naročito među mještanima koji godinama upozoravaju na štetne posljedice zagađenja u ovom dijelu općine.
Ova objava, iako neslužbena, predstavlja mogući preokret u višegodišnjoj borbi lokalnog stanovništva za zdraviji okoliš i poštivanje zakonskih propisa. Bjelovići su godinama bili sinonim za prašinu, buku i onečišćenje zraka koje je, prema tvrdnjama mještana, dolazilo iz pogona tvornice kreča i kamenoloma kojima je upravljala firma BFS d.o.o. Kreševo, a kasnije i firma „NIKIVA“ d.o.o Kreševo.
Povodom informacije o obustavi rada krečane i kamenoloma, kontaktirali smo firmu „NIKIVA“ d.o.o kako bismo provjerili tačnost ove informacije i dobili njihov komentar, no nažalost do objave ovog teksta nismo dobili odgovor na naš upit. Pored toga, kontaktirali smo i Općinu Kreševo koji su nam odgovorili da nemaju nikakvih službenih informacija vezanih za situaciju sa tvornicom kreča i kamenolom iz razloga jer nemaju nikakvu nadležnost nad ovim poslovnim subjektom. Pored toga, iz Općine Kreševo su još dodali da su sami vidjeli da kamenolom ne radi već dugo vremena i da se u posljednje vrijeme ne odvija ni proizvodnja u tvornici kreča, ali da im nisu poznate namjere i planovi investitora vezano za taj pogon.
Problemi s radom ovih postrojenja traju godinama. Još 2018. godine mještani su organizovali proteste i blokade puta, upozoravajući da je svakodnevni život postao nemoguć zbog prašine i zagađenja. Nakon pritiska javnosti i prijava upućenih različitim institucijama, kantonalna inspekcija je više puta izlazila na teren i utvrdila nepravilnosti u radu.
Slučaj Bjelovića već godinama razotkriva ozbiljne propuste u funkcionisanju sistema inspekcijskog nadzora i zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini. Brojne zabrane, rješenja i prijave nisu dovele do trajnog rješenja problema, niti do uspostave povjerenja između građana i institucija. U praksi se pokazalo da su odluke inspekcija često kratkog daha, a da se njihovi nalazi sporo ili nikako ne provode.
Tvornica kreča u naselju Bjelovići je godinama bila pod povećalom javnosti zbog sumnji u nezakonit način rada i značajno zagađenje zraka. Mještani su tvrdili da postrojenje koristi neadekvatna pogonska goriva, poput starih pragova željeznice i guma, umjesto plina koji je propisan kao jedina dozvoljena opcija. Prašina, dim i čađ koji su se širili s područja fabrike često su prelazili u domaćinstva, a bilježene su i štete na imovini i usjevima mještana.
Federalna i kantonalna inspekcija su u više navrata izlazile na teren i utvrđivale nepravilnosti. Posebno sporan bio je period nakon isteka okolinske dozvole početkom 2022. godine, kada je pogon, prema tvrdnjama lokalnog stanovništva, nastavio rad iako nije posjedovao potrebne dozvole. Tek nekoliko mjeseci kasnije firma, i pred svih primjedbi građana, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je izdalo novu okolinsku dozvolu za krečanu.
Ništa manje problematična nije bila situacija s kamenolomom koji se nalazi u neposrednoj blizini krečane. Eksploatacija kamena vršila se na lokalitetima „Rastovica“ i „Krčevine“, gdje su kantonalne i federalne inspekcije utvrdile da investitor nema sve potrebne dozvole za istraživanje i eksploataciju. Rudarska inspekcija Srednjobosanskog kantona još 2019. godine izdala je rješenje o zabrani rada dok se ne ispune zakonski uslovi, a vodna inspekcija je dodatno zabranila ispuštanje mulja i otpadnih voda u obližnji potok.
Uprkos tim zabranama, mještani su dokumentovali nastavak aktivnosti, rad mašina, transport materijala i pojavu mutnih voda nizvodno od kamenoloma pa sve do susjednih općina Kiseljak i Visoko. U više navrata su izdavana prekršajna rješenja, a predmeti su prosljeđivani Tužilaštvu Srednjobosanskog kantona zbog sumnje u skidanje službenih pečata i nastavak rada nakon zabrane. Ishodi tih postupaka ostali su nepoznati javnosti, a inspekcijske službe su, prema dostupnim podacima, nastavile s povremenim kontrolama bez jasnih rezultata.
Čak je početkom 2023. godine Ministarstvo za privredu Srednjobosanskog kantona, kao potpisnik koncesionog ugovora, pokrenulo proceduru za raskid ugovora za navedeni kamenolom zbog neplaćnih koncesionih naknada i kršenja zakona. Međutim, Vlada SBK taj prijedlog nije podržala. Ovakav stav Vlade jasno je ukazao na duboke stranačke i poslovne veze koje utječu na odlučivanje, te na činjenicu da javni interes i zdravlje građana stoje u drugom planu.
Na kraju, iz Kreševskog građanskog pokreta su još poručili da će nastaviti raditi na očuvanju okoliša i stvaranju boljih uvjeta za život svih stanovnika, te da, ukoliko se pojavi novi potencijalni investitor, više neće dozvoliti ovakav način rada.
Interes mještana Bjelovića i cijelog Kreševa je prije svega siguran i zdrav okoliš u kojem se poštuju prava građana, a javni interes ne pada u sjenu ekonomskih i političkih pritisaka.
(E.K., Odgovorno)
