Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ, 11 godina nakon „svečanog otvaranja“, konačno bi uskoro mogao i početi raditi

by Urednik

Aktuelna Vlada HNŽ pozitivno je reagovala na inicijativu „Pravo na pravnu pomoć – Mostar“ koju su pokrenula dva mostarska udruženja – Udruženje za edukaciju i razvoj „Dignitet“ i Nansen dijalog centar Mostar – da se pitanje Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ aktualizira te da se dovede do kraja procedura imenovanja direktora i djelatnika Zavoda.

„Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći Hercegovačko-neretvanske županije, koji bi trebao osigurati jednak pristup pravdi i adekvatnoj zaštiti prava i interesa ugroženih kategorija stanovništva u toj županiji, svečano je otvoren u Mostaru“ – vijest je to koja je objavljena 3. prosinca 2014. godine.

I ništa u toj vijesti ne bi bilo neobično da je Zavod uistinu započeo sa radom te 2014. godine. Na „službeno otvorenje“ Zavoda došla i Zahira Virani, tadašnja rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini koja je tom prilikom kazala da je to 16. Zavod takve vrste u našoj zemlji, kao i da je za njega utrošeno oko 50.000 dolara. Prema riječima tadašnjeg predsjednika Vlade HNŽ Denisa Lasića, riječ je o značajnom projektu „ne samo zbog toga što će njegovim završetkom biti omogućen smještaj Zavoda u vrlo kvalitetnim i modernim prostorijama, već što predstavlja i primjer vrsne suradnje različitih institucija“. Tom je prilikom najavljeno da je Radenko Mirić, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ u tadašnjem mandatu, uputio zahtjev Vladi za raspisivanje javnog natječaja za direktora, djelatnike i pripravnike Zavoda koji, prema njegovom mišljenju, moraju biti dobro obučeni da bi mogli pružati ovakvu vrstu pomoći građanima.    

I sve to veoma lijepo zvuči, no ukoliko „premotamo film“ 11 godina naprijed, uvidjet ćemo da je realnost potpuno drugačija. Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ, unatoč prije 11 godina presječenoj vrpci, osiguranim prostorima, potrošenim novcima, još uvijek nije otvorio svoja vrata građanima.

No, unatoč svim kontradiktornostima koje za našu zemlju nisu nikakva novina, ipak postoji svjetlo na kraju tunela. I sve to zahvaljujući inicijativi „Pravo na pravnu pomoć – Mostar“ koju su pokrenula dva mostarska udruženja – Udruženje za edukaciju i razvoj „Dignitet“ i Nansen dijalog centar Mostar.

Ostanimo još nakratko u prošlosti i prisjetimo se kako su se procedure provodile. Naime, još 2013. godine Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći HNŽ. Potom je Grad Mostar osigurao prostor za rad budući da je donesena odluka da sjedište Zavoda bude u Mostaru. Proteklih 11 godina Vlada HNŽ je iz proračuna uredno na godišnjoj razini planirala sredstva za rad Zavoda. Inače, usvojenim su zakonom regulirana sva nužna pitanja – tko su korisnici, kakvi su postupci, kriteriji, uvjeti, oblici i načini ostvarivanja besplatne pravne pomoći, kao i tko su ovlašteni subjekti za pružanje pomoći. Zakonom su riješene i druge važne stavke – financije, nadležnosti, dužnosti, ovlaštenja, kao i stručno usavršavanje. Ukratko, sve ono što je nužno za funkcionalan rad Zavoda i pružanje pomoći svima kojima je pomoć potrebna.

Predstavnice spomenutih udruženja, protekle su godine od aktualne Vlade HNŽ na čelu s Marijom Buhač, zatražile da se pitanje Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ aktualizira te da se dovede do kraja procedura imenovanja direktora i djelatnika Zavoda. Otpora toj inicijativi u aktualnom sazivu Vlade nije bilo.

„Usmenu i pismenu podršku našoj inicijativi dala je premijerka Buhač, dok je ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Goran Karanović na prvom zajedničkom sastanku najavio da će upravo Zavod biti jedno od prioritetnih aktivnosti na kojima će raditi. Kao potvrda tome ide i činjenica da je uputio požurnicu za imenovanje direktora Zavoda kako bi proces, koji je godinama zbog političke neusaglašenosti stajao u mjestu, bio otkočen i što prije priveden kraju. Zadovoljni smo što su u Vladi iskazali spremnost i poduzeli konkretne korake da bi ovaj proces bio priveden kraju na dobrobit svih građanki i građana našeg Kantona kojima je namijenjena besplatna pravna pomoć“, pojasnila je Edisa Demić, predstavnica inicijative „Pravo za pravnu pomoć – Mostar“.

Iako su postojale naznake da će cjelokupna procedura biti završena do kraja 2024. godine, to se nije dogodilo, ali to ne znači da je sve palo u vodu. Budući da su na papiru već postojala imena četiri kandidata za direktora Zavoda, ostalo je da se nadležni odluče za jednog kandidata i zatraže mišljenje Agencije za državne službenike FBiH. Tako je i urađeno. I Agencija je vratila pozitivno mišljenje te je Aida Zerem stavljena u prvi plan kao čelna osoba županijskog Zavoda. Sada je preostalo sačekati okončanje posljednje faze do konačnog imenovanja direktorice – sačekati hoće li se netko od kandidata žaliti na odluku da Aida Zerem bude direktorica Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ. Ukoliko ne bude žalbi, veoma je moguća opcija da će do kraja ožujka ove godine Aida Zerem i službeno sjesti u direktorsku fotelju.

„Drago mi je što smo uspjeli privesti cijeli proces kraju. Čekamo da Agencija za državnu službu FBiH sprovede proceduru do kraja te očekujemo da će Zavod uskoro početi s radom i početi pružati besplatnu pravnu pomoć ugroženim kategorijama i svima kojima je ona namijenjena”, poručio je Goran Karanović, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ.

Koliko je nužno da Zavod zaživi što prije govori neslužbeni podatak da je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji oko 20% stanovništva barem jednom u životu bilo u situaciji da im je bila potrebna besplatna pravna pomoć. Taj je podatak dodatno šokantan budući da je pravo na besplatnu pravnu pomoć jedno od osnovnih ljudskih prava koje podrazumijeva pravo svakog građanina na jednak pristup pravdi. To je pravo ujedno zajamčeno Ustavom HNŽ/K, Ustavom FBiH, Ustavom BiH, kao i međunarodnim konvencijama koje je potpisala i ratificirala naša zemlja.

(I.V., ODGOVORNO)

 

Povezane vijesti

Odgovorni građani aktivizmom do odgovorne vlasti

© Centri civilnih inicijativa