Zašto institucije u BiH ne rade u javnom interesu? Epizoda: Prikrivanje odgovornosti za posljednje teško zagađenje Neretve kod Konjica.

by Urednik

“Bez daljnjeg skrivanja i odugovlačenja, javnosti treba otkriti naziv pravnog lica odgovornog za novo zagađenje Neretve teškim metalima.”, naglašavaju iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, jer “podaci o zagađivačima nisu privatna stvar institucija, već informacije od javnog interesa koje građani imaju pravo znati!”

U BiH postoje razne vrste zagađivača i trovača (vazduha, vode, zemlje), pohlepnih kapitalista, pljačkaša, nanosilaca štete ljudima i prirodi,… Ali ključni problem nije u njima, nego u institucijama koje ne štite građane i prirodu, što im je projektovani društveni zadatak, nego štite upravo one koje bi zapravo trebalo da progone i kažnjavaju.

Kantonalno tužilaštvo SBK i Općinski sud u Kiseljaku, tako, proglašavaju krivim aktiviste pokreta „Karton revolucija“, zbog ukazivanja na bezakonje oko Prokoškog jezera (svojevrsnim bezazlenim performansom), dok istovremeno odbijaju sprovesti krivičnu istragu protiv vlasnika preko 300 nelegalnih objekata unutar ovog “zaštićenog” spomenika prirode i protiv onih koji su ovo bezakonje svojim nedjelovanjem omogućili.

Širom BiH, vlade uporno izdaju dozvole raznim investitorima i pored protivljenja građana destruktivnim projektima i višestrukog obaranja tih dozvola na sudovima.

Lokalne i republičke institucije u Doboju na javno upozorenje mještana da ignorišu odluke Vrhovnog suda ovog entiteta koji je utvrdio da je zemlja njihove zemljoradničke zadruge nezakonito otuđena i prodata investitoru za gradnju solarne elektrane bez njihove saglasnosti, reaguju represijom prema tim mještanima.

A Federalna uprava za inspekcijske poslove ismijava Zakon o slobodi pristupa informacijama i aktivistima dostavlja cenzurisane dokumente u kojima sakriva informacije zbog kojih je taj dokument upravo tražen i značajan.

Naime, nakon opetovanog zagađenja Neretve teškim metalima iz industrijske zone u Konjicu, u augustu ove godine,Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT obratila se Federalnoj upravi za inspekcijske poslove zahtjevom za dostavljanje zapisnika sa izvršenog inspekcijskog nadzora,

No, umjesto da provede zakonsku obavezu i ovoj nevladinoj organizaciji bespogovorno stavi na raspolaganje traženi dokument, odnosno javnost upozna sa rezultaima inspekcijskog nadzora, Inspekcija se odlučila na cenzurisanje vlastitog dokumenta,

“Dobili smo odgovor koji više skriva već otkriva – zapisnik u kojem su prekrivene ključne, suštinske informacije, one zbog kojih smo se primarno i obratili.”, navode iz Fondacije.

U dokumentu je, naime, prekriven identitet firme nad kojom je vršen nadzor. Što su u Fondaciji ACT ocijenili potpuno neprihvatljivim.

“Identitet subjekta inspekcijskog nadzora sam po sebi predstavlja informaciju od javnog interesa koje trebaju biti dostupne široj javnosti. I na tome ćemo istrajati!”, naveli su iz ACT-a. Dodavši:

“Neretva nije ničije privatno vlasništvo i javnost treba znati ko je zagađuje!”

Stoga je direktorici Federalne uprave za inspekcijske poslove upućen prigovor i tražena preinaka dostavljenog rješenja, odnosno zapisnik sa svim relevantnim podacima.

“Bez daljnjeg skrivanja i odugovlačenja, javnosti treba otkriti naziv pravnog lica odgovornog za novo zagađenje Neretve teškim metalima.”, naglašavaju iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, jer “Podaci o zagađivačima nisu privatna stvar institucija, već informacije od javnog interesa koje građani imaju pravo znati!”

Podsjećamo, radi se o drugom velikom zagađenju u posljednje 4 godine (prvo se desilo u julu 2022.), koje je izazvalo ozbiljnu zabrinutost lokalne i šire javnosti.

(N.N., Odgovorno)

Povezane vijesti

Odgovorni građani aktivizmom do odgovorne vlasti

© Centri civilnih inicijativa