Udruženje ‘Dlan’: U teškoj smo finansijskoj situaciji i nemamo osjećaj da vlast želi podržati rad Servis centra u Zenici

by Urednik

Servis centar “Dlan” Zenica godinama je bio oslonac za oko 230 porodica, pružajući na hiljade besplatnih usluga porodicama i djeci s poteškoćama u razvoju. Kao nevladin sektor, radili su ono što institucije po običaju nisu radile. No, povlačenjem USAID-a ostali su bez značajne podrške u radu.

“Udruženje ‘Dlan’ je u teškoj finansijskoj situaciji i nemamo osjećaj da vlast želi podržati rad Servis centra u Zenici. “, istakao je Selvedin Dedić, direktor Udruženja servis centar “Dlan” Zenica.

Kao primjer dobre prakse kako je u vladinom sektoru regulirano pitanje rješavanja svakodnevnih problema ranjivih kategorija društva, Javna ustanova Centar za djecu i odrasle s posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona stoji pomoći upravo udruženjima čija je egzistencija upitna.

“Postoji dio problema kad je riječ o nevladinom sektoru, ali, čini se da je on puno više izražen u nekim drugim kantonima. Kao ustanova, zajedno s Vladom Zeničko-dobojskog kantona, tražimo rješenja, prije svega, da probamo pomoći Udruženju ‘Dlan'”, kaže Ernad Metaj, direktor Centra za djecu i s posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona.

Upravo zbog toga je važno pronaći sinergiju između vladinog i nevladinog sektora jer institucije u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju značaj nevladinog sektora, koji je nerijetko inicijator rješenja vezanih za problematiku osoba s invaliditetom.

“Vladin sektor u određenim segmentima pomaže, ali mora pronaći sistemsku i trajnu podršku, jer samo na taj način udruženja na području grada i kantona koja rade s tom djecom mogu opstati i nastaviti pružati besplatne usluge koje su jako bitne za osobe s invaliditetom”, istakao je Harun Aliefendić, predsjednik Koalicije organizacija osoba s invaliditetom Zeničko-dobojskog kantona.

Kao jedno od konkretnih rješenja moglo bi biti potpuna primjena Zakona o socijalnim uslugama u FBiH, što je još uvijek u formi nacrta.

“Zakon o socijalnim uslugama je prilično detaljan, međutim, kad se spusti na lokalni nivo, onda jedni prihvataju samo dijelove zakona. U najmanjem slučaju se prihvati cjelokupan zakon”, napominje Dedić.

“Zakonsko rješenje koje će biti kreirano u tom pravcu ne bi smjelo biti usmjereno samo na jedno ministarstvo, a to je u ovom slučaju Ministarstvo socijalne zaštite, zato što briga o njihovim poteškoćama nije jednosektorska priča”, zaključuje Metaj.

U dosadašnjoj praksi nevladin sektor je u velikoj mjeri bio nosilac aktivnosti kada se govori o pružanju usluga socijalne zaštite. No, sasvim je jasno da bi institucije vlasti trebale pronaći neki drugi modalitet kako se rad navedenih ustanova nikada ne bi dovodio u pitanje.

(Admir Pripoljac, Federalna.ba / Odgovorno)

Povezane vijesti

Odgovorni građani aktivizmom do odgovorne vlasti

© Centri civilnih inicijativa