Sve se glasnije govori o velikom značaju osiguranja neovisnosti o ruskom plinu, što bi se realizacijom ovog projekta ostvarilo i za našu zemlju.
Da ne bi bile zavisne od od ruskog gasa, brojne evropske zemlje užurbano rade na projektima izgradnje gasovoda. U tu se trku uključila i Bosna i Hercegovina preko Južne interkonekcije. Riječ je o projektu kojim bi preko Hrvatske gas uvozilo novoosnovano preduzeće iz Zapadno-hercegovačkog kanona (ZHK).
U septembru prošle godine Skupština Zapadno-hercegovačkog kantona donijela je odluku o osnivanju Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija”. Prema najavama, to bi poduzeće preuzimalo plin iz Hrvatske te ga distribuiralo prvenstveno na području ovog kantona, a kasnije, moguće, i na ostatak Bosne i Hercegovine. S druge strane, bivši direktor BH-Gasa, kompanije koja je bila nositelj ovog međunarodnog projekta, navodi kako se iz ugovora koji u Vijeću ministara postoji već pet godina, želi izbaciti upravo BH-Gas.
“Želja je bila da preko južne plinske interkonekcije kupujemo gas koji nije samo ruski i sada je to još više poželjno, obzirom na sva dešavanja po pitanju ruskog gasa i odustajanja Evrope od ruskog gasa, međutim, ovdje se sada ide pogrešnim konceptom, odnosno želi se da se sa hrvatskom kompanijom, koja je tek formirana, faktički uđe u segment transporta plina upravo onoga koji je po federalnim propisima u nadležnosti BH-Gasa”, kaže za BHRT stručnjak za energetiku i bivši direktor BH-Gasa Almir Bečarević.
“Smatram da ova odluka o osnivanju ovog poduzeća nije nož u leđa, kao što neki stručnjaci u Bosni i Hercegovini smatraju, nego naprotiv suprotno. Ovo će pozitivno utjecati na strateški projekat plinovoda Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, pogotovo danas kad smo u energetskoj krizi gdje se ona odražava kroz sigurnu distribuciju plina”, smatra ministar pravosuđa i uprave ZHK Kristijan Zovko.
A iz Vlade Hrvatske optimistično najavljuju povezivanje plinovoda sa Bosnom i Hercegovinom. Kažu, njihov LNG terminal na otoku Krku pokazao se u trenutačnoj krizi veoma uspješnim. Plin bi se mogao plinovodom distribuirati i u našoj zemlji.
“Zašto smo se odlučili udvostručiti kapacitete? Pa upravo da bi bilo tu na dispoziciji našim susjedima, zemljama u našem okruženju… i da u Hrvatskoj napravimo trasu do granice sa Bosnom i Hercegovinom. To je nešto što imamo u našim planovima, da se i u ovom dijelu sa strane Bosne i Hercegovine napravi plinifikacija i, prema tome, da se LNG iz Hrvatske, plinom koji bude dolazio preko LNG-a, može opskrbljivati i Bosna i Hercegovina”, navodi ministar privrede i održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović.
Sve se glasnije govori o velikom značaju osiguranja neovisnosti o ruskom plinu, što bi se realizacijom ovog projekta ostvarilo i za našu zemlju. U slučaju da se i ovo pitanje ne ispolitizira, benefite bi trebali osjetiti svi građani Bosne i Hercegovine.