Ako pravosuđe ne pokaže spremnost da izborne nepravilnosti sankcioniše brzo i odlučno, BiH rizikuje da uđe u Opće izbore 2026. godine s ozbiljno narušenim povjerenjem građana u fer i pošten izborni proces.
Sporost u procesuiranju izbornih nepravilnosti u BiH nameće ključno pitanje: kakav je efekat zakonskih rješenja i prijava ako pravda dolazi kasno ili je uopće nema?
Analiza Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, koja je obuhvatila period od raspisivanja izbora do potvrđivanja rezultata Lokalnih izbora 2024. godine, pokazala je da je u tom periodu evidentirano 275 prijava dostavljenih policijskim agencijama, dok je tužilaštvima prijavljeno 178 slučajeva sumnje na izborna krivična djela. Iako možemo reći da je prijava i bilo, tek je 1,8% prijava u konačnici rezultiralo podizanjem optužnice. S druge strane, iako su izbori već “uveliko” prošli, 64% prijava se nalazilo u fazi otvorenih predmeta, dok je u 14,1% slučajeva donesena naredba o neprovođenju istrage.
Ovakvi podaci dovode u pitanje smisao i svrhu dugotrajnih postupaka koji nemaju vidljive ishode što ozbiljno podriva preventivni efekat i šalje opasnu poruku nekažnjivosti. To svakako narušava povjerenje građana i građanki kako u integritet izbora u BiH, tako i u pravosudne institucije.
Da pravosudni sistem sporo reaguje potvrđuje i slučaj Doboja. Pet godina nakon Lokalnih izbora 2020. godine, Osnovni sud u ovom gradu evidentirao je tek mali broj presuda uprkos 67 podignutih optužnica protiv 350 osoba zbog izbornih prevara. Do juna 2025. doneseno je svega 27 oslobađajućih presuda, jedna uslovna osuda i jedna optužba je odbijena.
Sporost postupaka šalje obeshrabrujuću poruku građanima, čak i kada se optužnice podignu, procesi se razvlače godinama.
Istina, policijske agencije i tužilaštva pravila su određene iskorake, za izbore se formiraju izborni štabovi, uspostavljaju se zajednički timovi i postupa se koordinisano. Čak je i VSTV dao preporuku da predmeti koji se odnose na izborne prevare moraju biti prioritet. Međutim, praksa pokazuje da se prioriteti izgleda nekako gube.
Uvođenjem novih tehnologija za Opće izbore 2026. godine, prvenstveno elektronske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića, eliminisat će se brojne izborne nepravilnosti na sam dan izbora. Ipak, predizborni period ostaje posebno rizičan zbog izbornih nepravilnosti koje se javljaju u ovom periodu kao što su pritisci na birače ili kupovina glasova koji i dalje ostaju u sivoj zoni i zahtijevaju odgovarajuću reakciju sistema.
Ako pravosuđe ne pokaže spremnost da izborne nepravilnosti sankcioniše brzo i odlučno, BiH rizikuje da uđe u Opće izbore 2026. godine s ozbiljno narušenim povjerenjem građana u fer i pošten izborni proces.
Preporuke Koalicije „Pod lupom“ jasno ukazuju na put kojim se mora ići: jačanje saradnje policije i tužilaštava, specijalizovana obuka službenika, prioritetno rješavanje izbornih predmeta, veća transparentnost i pravovremeno postupanje.
Iskustva iz Doboja, kao i rezultati analize procesuiranja izbornih nepravilnosti za Lokalne izbore 2024. godine, pokazuju da BiH ima ozbiljan problem sa procesuiranjem izbornih prevara. Bez odlučne institucionalne akcije i bržeg procesuiranja počinilaca, svaka reforma izbornog zakona ili uvođenje novih tehnologija ostat će nedovoljna. Građani i građanke zaslužuju da njihova izborna volja bude zaštićena, a počinioci izbornih nepravilnosti kažnjeni, i to odmah, a ne godinama kasnije.
(H.K., Odgovorno)
