Po rezultatima istraživanja provedenog od strane Transparency Internationala i Udruženja Vaša prava BiH, predstavljenog na konferenciji „Od prava do informacije: Kako do otvorenih institucija“, gotovo svaki treći zahtjev za pristup informacijama javne institucije u BiH i dalje ne riješe u zakonskom roku, dok približno trećina zahtjeva ne rezultira dostavljanjem svih traženih informacija. Istraživanje je ukazalo na izrazito nizak nivo formalne usklađenosti odluka sa zakonom, čime se podnosiocima zahtjeva znatno otežava pravna zaštita. Pritom, dok ministarstva na nivou BiH i Federacije BiH zabilježili stepen formalne usklađenosti od 77,8% odnosno 75%, usklađenost odgovora ministarstva u Republici Srpskoj iznosila je svega – 10%???
28. septembra, u Sarajevu je, povodom Međunarodnog dana slobodnog pristupa informacijama, u organizaciji Transparency Internationala u BiH i udruženja Vaša prava BiH, održana konferenciju pod nazivom „Od prava do informacije: Kako do otvorenih institucija“.
Pravo na pristup informacijama smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava. Potvrđeno 1946., u jednoj od prvih rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. A garantovano, između ostalog, i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Pravo na pristup informacijama je pravo svake fizičke ili pravne osobe da od tijela javne vlasti dobije informacije koje one posjeduju ili njima raspolažu. Ovo pravo omogućava ljudima aktivno učestvovanje u društvu i nadzor nad onima koji donose odluke u njihovo ime. Odnosno, omogućava kontrolu vlasti: koristeći to pravo, građani mogu pratiti kako se troši njihov novac i jesu li javne odluke opravdane, što je ključno za suzbijanje korupcije. K tome, ono prisiljava javne institucije na veću transparentnost i odgovornost u radu. UNESCO smatra da je ovo pravo alat koji osnažuje pojedinca i služi kao temelj svake funkcionalne demokratije. Samo informisani građani mogu donositi kvalitetne odluke na izborima, učestvovati u javnim raspravama o važnim temama ili ostvariti neka svoja prava.
Ovo pravo garantovano je i lokalnim zakonima u BiH. Pritom, treba naglasiti da organizacije civilnog društva u ovoj zemlji već godinama pozivaju vlasti na unapređenje zakonskog okvira za slobodan pristup informacijama, nudeći pritom konkrentna rješenja i prijedloge za njegove izmjene i dopune.
No, mogli bismo reći da je ključni problem, kao i sa mnogim drugim zakonima u BiH, što se zakoni ne provode i što se ignorisnje zakonskih obaveza od strane institucija ne sankcioniše.
Pa tako, po rezultatima istraživanja provedenog od strane Transparency Internationala i Udruženja Vaša prava BiH, predstavljenog na pomenutoj konferenciji, gotovo svaki treći zahtjev za pristup informacijama javne institucije u BiH i dalje ne riješe u zakonskom roku, dok približno trećina zahtjeva ne rezultira dostavljanjem svih traženih informacija.
Istraživanje je ukazalo na izrazito nizak nivo formalne usklađenosti odluka sa zakonom, čime se podnosiocima zahtjeva znatno otežava pravna zaštita. Pritom, dok ministarstva na nivou BiH i Federacije BiH zabilježili stepen formalne usklađenosti od 77,8% odnosno 75%, usklađenost odgovora ministarstva u Republici Srpskoj iznosila je svega – 10%???
Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić na konferenciji je ukazala da se i dalje suočavamo s velikim procentom institucija koje formalno odgovore na zahtjeve, ali ne dostave sve tražene informacije, posebno kada se radi o velikim projektima od strateškog značaja za koje postoji veliki javni interes da se objave i da se dostave. I dalje su prisutna odbijanja odbijanje institucija, posebno kada su u pitanju veliki iznosi novca, kada su u pitanju infrastrukturni projekti i slično.
Posebno problematičnom u istraživanju se ocjenjuje situacija u zdravstvenim ustanovama koje su donijele svega 25,3% odluka u propisanoj formi, a centri za socijalni rad 16,8%.
Zbog uskraćivanja informacija i nepostupanja po zahtjevima TI BiH je, u okviru istraživanja započetog 2024. godine, pokrenuo 18 upravnih sporova protiv javnih organa od kojih je 13 okončano i u svim tim predmetima sudovi su usvojili tužbe TI BiH, dok je pet postupaka još u toku. Sudovi su u analiziranim predmetima utvrđivali nezakonitosti prilikom uskraćivanja informacija, naročito kada su se institucije pozivale na zaštitu privatnosti bez odgovarajućeg razmatranja javnog interesa kod podataka o zapošljavanju, platama i ugovorima o djelu.
Problem se, međutim, u pojedinim slučajevima nastavlja i nakon sudske presude. Analiza pokazuje da su pojedini organi nakon poništenja svojih odluka ponovo uskraćivali informacije, kasnili sa donošenjem novih odluka ili nisu postupali u skladu sa pravnim shvatanjem suda, te je TI BiH u dva slučaja zbog takvog postupanja morao ponovo pokrenuti upravne sporove.
Na konferenciji su predstavljeni i dalji koraci u okviru inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupu informacijama, koju je u aprilu ove godine pokrenuo TI BiH zajedno sa još 27 organizacija civilnog društva. Inicijativom su predložene izmjene zakona na svim nivoima vlasti s ciljem jačanja mehanizama nadzora i odgovornosti, unapređenja pravne zaštite i uvođenja jasnijih obaveza proaktivnog objavljivanja informacija.
“Posebno zabrinjava to što ne vide spremnost institucija, posebno vlada na državnom, na entitetskom nivou, da unapređuju zakonski okvir koji bi osigurao bolju zaštitu i veći stepen transparentnosti.”, naglasila je Ivana Korajlić.
Više od pet mjeseci nakon upućivanja pomenute inicijative, nadležna entitetska ministarstva nisu dostavila odgovor niti povratne informacije na predložene izmjene, dok je na nivou BiH dostavljen formalni odgovor, ali bez konkretnih koraka na unapređenju zakonskog okvira.
Na konferenciji su predstavljeni i rezultati korištenja online platforme „Pristupi informacijama“, razvijene u okviru istog projekta finansirang od strane Evropske unije, koja građanima, novinarima, aktivistima i organizacijama civilnog društva omogućava jednostavnije ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Šefica Odjela za operacije I – Dobro upravljanje iz Delegaciji Evropske unije u BiH Gaëlle Nizery je, u svom obraćanju na Konferenciji, naglasila da je pristup informacijama osnovno pravo i kamen temeljac demokratskog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti.
A ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur je istakla da je informacija javno dobro, dobro svih građana, vlasništvo svih građana, i organ koji upravlja tom informacijom je dužan da odluči po zahtjevu, imajući uvijek u vidu da nije vlasnik te informacije, nego da su to građani.
(T.H., Odgovorno)
