“Želim da ljudi budu bolji, da razvijemo veće saosjećanje, empatiju i razumijevanje jednih prema drugima i da ne gledamo na posljedice već da tražimo uzroke problema.”
12. avgusta svake godine obilježava se Međunarodni dan mladih, s ciljem skretanja pažnje na društvene, ekonomske, pravne i kulturne izazove s kojima se susreću mlade generacije, slaveći ujedno njihov aktivizam, liderstvo i doprinos pozitivnim promjenama u društvu.
Udruženje Omladinski resursni centar iz Tuzle, posebnu pažnju u svom radu posvećuje prevenciji vršnjačkog nasilja.
Kroz rad sa učenicima, roditeljima i školama, te kroz saradnju sa institucijama, nastoji ojačati lokalne preventivne mehanizme i uspostaviti jasnije načine postupanja u situacijama koje prethode nasilju. Poseban fokus stavljaju na razvoj i testiranje praktičnih alata i priručnika koji će djeci i odraslima pomoći da lakše prepoznaju problem i znaju kako reagovati.
Navode da vršnjačko nasilje svakako nije novi problem u kontekstu Bosne i Hercegovine, da je godinama prisutno, ali posljednjih desetak godina bilježi porast slučajeva zahvaljujući društvenim mrežama i nešto lakšem sistemu prijavljivanja. Također, uzimajući u kontekst i pandemiju koja je dodatno uticala na pogoršanje mentalnog zdravlja djece, navode da je i taj dio značajno uticao na agresivnije ponašanje maloljetnika.
Prema analizama, oko 270.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini potencijalno je izloženo vršnjačkom nasilju u nekom obliku. Međunarodne procjene navode da jedan od tri učenika tokom školovanja iskusi neki oblik nasilja među vršnjacima. Indirektno su pogođeni i roditelji, zatim nastavnici i zajednica, što govori u prilog činjenici da se broj pogođenih povećava na stotine hiljada građana. Stoga, problem je društveni, ne samo školski.
“Saslušati, razumjeti i poštovati drugu osobu nisu male stvari. Upravo tu počinje prevencija.
Ali prava prevencija počinje onda kada pokušamo razumjeti uzroke i kada kod djece i mladih razvijamo empatiju. Nije dovoljno samo reagovati na ono što se dogodilo. Važno je pitati zašto se dogodilo i šta možemo uraditi da se ne ponovi”, navode iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.
Prema analizama iz ORC, svaka škola u Tuzli godišnje registruje više slučajeva vršnjačkog nasilja, ponajviše verbalnog i socijalnog. Analiza navodi da su se policija i centri za socijalni rad uključivali u teže slučajeve, pretežno prekasno, odnosno kada se incident već dogodii. Također se navodi da se u prethodnim godinama slabo radilo na prevenciji, tj. preventivnom djelovanju u cilju sprječavanja slučajeva vršnjačkog nasilja, uvijek pravdajući to „ograničenim kapacitetima“. Ispred udruženja navode da kroz ovu kampanju nastoje da zajedno sa svim zainteresiranim stranama pokušaju doći do rješenja, odnosno prevencije.
Kampanja “Nasilje nije rješenje” nastala je kao direktan odgovor na sve izraženiji problem među mladima. Na forumu održanom 30.06. poseban akcenat je stavljen na online nasilje koji je najzastupljeniji i najteže uočljivi oblik zlostavljanja.
“Želim da dam savjet pošto sam preživjela nasilje – nikad ne odustaj, bori se do kraja, pronađi društvo koje će ti pomoći da ostvariš svoj cilj. Nasilje se može riješiti poštovanjem prema drugima, Ovaj plakat je jedno od rješenja koje će pomoći vršnjacima kako da prijave nasilje, bez obzira na strah koji imaju”, mišjenja je Iman Halilović, učesnica foruma.
“Mislim da je edukacija o vršnjačkom nasilju jako važna, a pogotovo za svoj grad želim da ljudi budu bolji, da razvijemo veće saosjećanje, empatiju i razumijevanje jednih prema drugima i da ne gledamo na posljedice već da tražimo uzroke problema”, poručila je Tajra Jogunčić iz ORC Tuzla.
Prevencija ne smije biti samo slovo na papiru zato što je zaštita djece i mladih zajednička odgovornost od koje niko nema pravo okrenuti leđa i glavu. Aktivisti su poručili da će dostaviti inicijativu Gradskom vijeću Tuzla za donošenje cirkularnog preventivnog protokola kao jedinstvenog dokumenta koji će biti prilagođen školskom uzrastu.
(J.M., Odgovorno)
