To što su iznesene procjene iz Grupacije Svjetske banke da bi štete uzrokovane klimatskim promjenama, prevashodno od poplava, koje su uzrok preko 90 posto šteta povezanih sa klimom, do 2050. godine mogle smanjiti ekonomiju BiH za čak 14 posto, nikoga, izgleda, u vlastima naše zemlje i nadležnim institucijama ne zabrinjava.
Uzalud su bila prošlogodišnja upozorenja iz izvještaja Grupacije Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za Bosnu i Hercegovinu da samo ozbiljna ulaganja u otpornost mogu pomoći BiH da se zaštiti od klimatskih šokova i da bi se za ostvarenje tog cilja, odnosno zaštite stanovništva, imovine i privrede od štetnih i rastućih utjecaja klimatskih promjena, u narednoj deceniji trebalo obezbijediti i uložiti 6,8 milijardi dolara.
Vlasti u našoj zemlji su krajem protekle nedjelje, izgleda, ponovo bile iznenađene izlijevanjem vode iz korita nakon svega par dana pojačanih padavina. Ali., na sreću – a ne zahvaljujući djelovanju odgovornih – katastrofa slična onoj iz maja 2014. godine je, ipak izbjegnuta. Tog scenarija od prije jedanaest godina su se ponovo pribojavali stanovnici Zavidovića, Maglaja, Doboja i Modriče u središnjem dijelu BiH, kao i lokalne zajednice u sjeverozapadnom dijelu – Srpcu, Sanskom Mostu i Prijedoru. Mjere opreza su preduzimane i u nekim drugim lokalnim zajednicama, odnosno duž korita rijeka Bosne, Sane, Save, Ukrine i Drine.
Opasnost je ovoga puta prošla, voda se polako povlači u korita, formirane komisije za procjenu šteta započele su svoj posao, a problemi se još očekuju od pojave klizišta u ne malom broju gradova i opština.
Ozbiljnosti ovog problema uprkos, vlasti, posebno one na višim nivoima, gotovo da se nisu bavile problemom poplava, već su nastavile da sa bave oštrim međustranačkim političkim prepucavanjem sa nacionalnim nabojem. To što su iznesene procjene iz Grupacije Svjetske banke da bi štete uzrokovane klimatskim promjenama, prevashodno od poplava, koje su uzrok preko 90 posto šteta povezanih sa klimom, do 2050. godine mogle smanjiti ekonomiju BiH za čak 14 posto, nikoga, izgleda, u vlastima naše zemlje i nadležnim institucijama ne zabrinjava.
Jedino na lokalnom nivou, suočeni sa teškim posljedicama višegodišnjih neispunjenih obećanja viših nivoa vlasti i institucija pod njihovom kontrolom, njihovi predstavnici reaguju. Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović je tako izašao u javnost s kritikom da se milioni maraka izdvajaju za vodne naknade, a da zaduženi za upravljanje vodotokom nisu još uvijek izgradili Drinski nasip i zaštitile Bijeljinu od poplava. Kako bi umanjile svoju odgovornost za opravdane kritike Petrovića, iz Javne ustanove “Vode Srpske” su, priznanjem da Semberci imaju razloga da strahuju od poplava zato što nije izgrađen Drinski nasip, krivicu prebacile na Grad Bijeljinu.
“Šta treba da se desi da se to promjeni? Vlada da obezbjedi finansije, Vode Srpske projekat, a Grad Bijeljina da riješi imovinske odnose. Šta je problem? Grad odbija da izvrši svoju obavezu“, javno se na društvenoj mreži “X” oglasio direktor JU “Vode Srpske” Miroslav Milovanović, izgleda “zaboravljajući” da je čak 13,8 miliona dolara koji je Vladi RS odobrila Svjetska banka za izgradnju nasipa, potrošeno nenamjenski.
Umjesto konkretnih poteza i koraka, vlasti u ovom entitetu i institucije pod njihovom kontrolom su se pričama o planiranim milionima maraka za regulaciju korita rijeka i zaštitu od poplava “gađali” u predizbornim godinama. Za najvećeg stradalnika u majskim poplavama 2014. godine, Doboj, je neposredno nakon katastrofe koja ga je zadesila čak izrađen projekat i najavljivala se realizacija i ulaganje od 25 miliona KM. Za najvećeg stradalnika u ovonedjeljnim poplavama, Prijedor, u dva navrata je iz vrha vlasti kao gotova stvar najavljeno izdvajanje 15 miliona maraka, no, umjesto novca i zaštite, dobili su nove poplave i štetu veću nego i prije jedanaest godina.
(Lj.Đ., Odgovorno)
