„Općina Maglaj nije donijela Odluku (pripavnost) o proglašenju epizode povećanih koncentracija zagađujućih materija u zraku, nisu donesene mjere zaštite zdravlja građana, upozorenja na spaljivanje otpada i dr. nevegetacijskog materijala, apeli stanovništvu, upozorenja rizičnim grupama stanovništva, nije formirano radno tijelo za djelovanje u ovakvim situacijama,… Pa mi u Maglaju nemamo sanitarnu inspekciju, o čemu više da pričamo. Ne može Općina biti nenadležna, zagađenje se tiče svih nas“, poručuju građani Maglaja.
Općina Maglaj ove godine spada u red najzagađenijih životnih sredina u Bosni i Hercegovini. Iako su građani općine Maglaj vrlo aktivni na društvenim mrežama, konkretnog građanskog aktivizma je vrlo malo. U posljednjih nekoliko mjeseci građani općine Maglaj su izloženi djelovanju zagađenog zraka prouzrokovanog radom tvornice „Natron-Hayat“. Na osnovu mjerenja o nivou zagađenosti zraka i prisustva opasnih hemijskih jedinjenja u zraku sa mjerne stanice stacionirane u okviru preduzeća „Natron-Hayat“ u Maglaju, građani općine Maglaj su zabrinuti za svoje zdravlje.
Dana 29.8.2025. održan je sastanak načelnika općine Maglaj, predsjedavajuće i zamjenice predsjedavajuće Općinskog vijeća Maglaj sa čelnicima tvornice „Natron-Hayat“, na kome je dato obećanje od uprave tvornice da će se naći rješenje za filtere koji bi spriječili dalje onečišćavanje zraka u općini.
No, prema mišljenju građana, ništa konkretno nije urađeno na smanjenju zagađenja. Niti je bilo ikakvih konkretnih zaključaka i mjera nakon sastanka.
„Da li je na ovom sastanku gospođa Aida Bašić predstavljala građane kao predsjedavajuća općinskog vijeća ili investitora, jer je, kao što svi znamo, ista zaposlena u Natron-Hayat-u“, pitaju se građani Maglaja.
„Općina Maglaj nije donijela Odluku (pripavnost) o proglašenju epizode povećanih koncentracija zagađujućih materija u zraku, nisu donesene mjere zaštite zdravlja građana, upozorenja na spaljivanje otpada i dr. nevegetacijskog materijala, apeli stanovništvu, upozorenja rizičnim grupama stanovništva, nije formirano radno tijelo za djelovanje u ovakvim situacijama,… Pa mi u Maglaju nemamo sanitarnu inspekciju, o čemu da više pričamo. Ne može Općina biti nenadležna, zagađenje se tiče svih nas“, poručuju građani Maglaja.
Nekolicina građana pokrenula je potpisivanje peticija, gdje je oko 1000 građana u tri peticije iznijelo svoje mišljenje i dalo zadatak lokalnim vlastima da se pobrinu za zdravlje građana. Eko aktivisti Amila Smajlagić i Fuad Ruvić su prikupljali potpise podrške građana “Za čist zrak” 4. i 5.9. 2025. Potpisi su prikupljani, simbolično, na platou preko puta zgrade Općinske uprave, čime se željela uputiti poruka lokalnim vlastima o njihovoj odgovornosti za aktuelno stanje. O inspekcijskim nalazima i nadzorima građani do dan danas nemaju nikakvu informaciju.
Na 44. sjednici Skupštine ZDK, održanoj 24.9.2025., zastupnici Emira Drnda Čičeklić, Jasminko Kapić i Hajrudin Fermić – svo troje iz Maglaja – podnijeli su inicijativu kojom se od nadležnih institucija (kantonalne i federalne inspekcije) traži hitno djelovanje na rješavanju problema industrijskog zagađenja u Maglaju, kako bi u svojstvu svojih zakonskih nadležnosti preduzele potrebne provjere, nadzore i aktivnosti u svrhu zaštite zdravlja građana općine Maglaj.
Isti dan, 24.9., u sali Općinskog vijeća Maglaj, održana je javna prezentacija rezultata istraživanja posvećenog jednoj od najvažnijih tema za lokalnu zajednicu – industrijsko zagađenje i njegov uticaj na zdravlje građana. Organizator događaja je udruženje „Grana“ Maglaj, koje je je sprovelo anketu građana Maglaja, s ciljem da se dobije jasnija slika o percepciji zagađenja i očekivanjima stanovništva. U istraživanju je učestovalo 489 građana Maglaja.
„Zarad profita investitora brutalno se razara svaki kutak našeg okoliša. U tom nazovi razvoju rijetko se postavlja pitanje kolika je cijena onoga što gubimo – pitka voda, čisti zrak i zdravlje. Tehnologija je u proteklih nekoliko decenija napredovala, ali maglajski smrad je ostao isti. Tema nije zatvaranje tvornice, nego jasno izražavanje stava da se želi uspostava ekoloških standarda dostojnih života u 21. stoljeću“, poručio je Davor Šupuković, predstavnik UG Fojničani, koji je bio moderator događaja.
Rezultate ankete predstavio je Haris Bajrić, predstavnik udruženja „Grana“: „Istraživanje (anketa) je naučni metod koji predstavlja percepciju određenog broja građana, ona nije referendum da obuhvata sve građane. Rezultati ankete pokazuju da je najveći zagađivač zraka u Maglaju tvornica Natron-Hayat. Sa aspekta svih vrsta zagađenja 93% ispitanika je odgovorilo da je Maglaj zagađena sredina. Više od 75% ispitanika ima percepciju da zagađivači ne ulažu napore da smanje zagađenje iz svojih pogona. Građani ne mogu puno da učine, ali mišljenje građana bi trebalo biti važno onima koji mogu nešto da učine, da znaju šta građani misle. 95% odgovora je bilo za uvođenje i primjenu ekoloških tehnologija u industriji, velika većina ispitanika traži uvođenje filtera. Maglaj je sredina koja ima problem sa zagađenjem i građani su toga svjesni. Građani žele smanjenje zagađenja, zagađivači ne ulažu napore da smanje zagađenje, a lokalna vlast se ne trudi da riješi problem. Rezultati istraživanja jasno pokazuju da građani Maglaja traže odgovornu industriju i hitne mjere za smanjenje zagađenja.“
Nakon izlaganja o ulaganju u tvornicu u prethodnom periodu, izvršni direktor kompanije Mirko Stanić je najavio ulaganja u tehnologiju, uvođenje solarne energije i smanjenje potrošnje uglja. Iskazao je stav da tvornica Natron-Hayat nije jedini zagađivač zraka u Maglaju. Pozvao je predstavnike vlasti da dovedu plin u Maglaj, kako bi imali, kao na zapadu, plinske kotlove.
Na prezentaciji su prisustvovali i predstavnici organizacija civilnog društva, aktivisti, predstavnici lokalne i kantonalne vlasti, kao i građani Maglaja.
“Općina ne izdaje okolinsku dozvolu i Općina Maglaj nema organe odnosno službe koje mogu da kazne bilo koju kompaniju koja ne posluje na ekološki prihvatljiv način. U posljednje vrijeme je bilo i golim okom vidljivo određena vrsta onečišćenja, ali sa naučnog stanovništa nedostaje dovoljno kvalitetna informacija, i to smo svakako uputili akt nadležnim institucijama da dostave zvaničnu informaciju. Mi smo pozvali predstavnike kompanije Natron-Hayat i imali smo sastanak na kojem je dogovoreno da kompanija Natron-Hayat je dužna da informiše građane, i da ukoliko to ne bude bio slučaj, da ćemo mi objavljivati sa stranice općine Maglaj da informišemo građane o određenim stvarima. Nakon tog sastanka predstavnici Natorna su imali jedan ispad i dostavili su nam tu informaciju. Generalno shvatam da je taj način skuplji i da stvara manji profit kompaniji, ali sam mišljenja da neće postupati više na takav način i da će brže djelovati. Uputili smo akte i drugim institucijama da se provjeri ko je taj zagađivač i sigurno to nije samo Natron-Hayat, ima i drugih zagađivača, a to bi institucije koje primaju platu i koje izdaju dozvole za to, trebale da kontrolišu i sankcionišu. Bez obzira što svi želimo da se privreda razvija u Maglaju, ne može se razvijati na način da ljudi gube zdravlje, neka se stvara profit i radna mjesta ali ne na uštrb zdravlja“; istakao je općinski načelnik Maid Suljaković.
U narednom periodu aktivisti će usmjeriti pravac djelovanja prema nadležnim institucijama, tražit će se podrška i uključivanje građana Maglaja, kako bi se zagađenje svelo na minimum.
“Želimo uspostavu ekoloških standarda i život dostojan čovjeka u 21. vijeku. Prezentiramo rezultate istraživanja ali isto tako pokrećemo i dijalog, razmjenu mišljena i dajemo prijedloge rješenja”, istakli su organizatori.
(J.M., Odgovorno)
