Do sada je u Brčkom bilo nekoliko građanskih inicijativa koje su uredno upućene Skupštini Distrikta, ali, zbog zakonske neuređenosti ove oblasti, nikada nisu došle na dnevni red.
Problem nepostojanja Zakona o građanskim inicijativama nije samo pitanje normativnog nedostatka, već simptom šireg demokratskog deficita u kojem građani ostaju izvan ključnih procesa odlučivanja. Donošenjem navedenog zakona otvorio bi se prostor za sistemsku, pravno uređenu participaciju i kreirao osnov za izgradnju političke kulture u kojoj građanin nije samo posmatrač, već i aktivni nosilac promjena. Građani Brčkog pokazuju da žele učestvovati u odlučivanju, ali sistem ih ne prepoznaje kao ravnopravne partnere vlasti. Zakonsko uređenje građanskih inicijativa omogućilo bi im da njihovi prijedlozi dobiju formalnu težinu i da se više ne oslanjaju samo na dobru volju političara. Ukoliko Brčko želi biti istinski demokratska zajednica, mora prepoznati važnost participativne demokratije i donijeti zakon koji će građanima dati pravo da direktno utiču na odluke koje oblikuju njihov grad i budućnost.
Mnoge organizacije civilnog društva se zalažu za transparentnost i odgovornost vlasti, sami građani žele da imaju veću ulogu u kreiranju javnih politika, što podržavaju i međunarodne organizacije, koje godinama pružaju podršku reformama u BD BiH, poput OHR-a, Misije OSCE-a, EU delegacije i drugih. Postoje i oni koji koče da se navedeni zakon usvoji, a to su svakako pojedini politički akteri koji se protive otvaranju procesa odlučivanja građana, najčešće iz straha od gubitka kontrole i eventualnog postavljanja pitanja njihove odgovornosti.
Do sada je u Brčkom bilo nekoliko građanskih inicijativa koje su uredno upućene Skupštini Distrikta, ali, zbog zakonske neuređenosti ove oblasti, nikada nisu došle na dnevni red.
“Primjer je inicijativa protiv rudnika litijuma na Majevici, koja je u martu ove godine upućena, kako u Skupštinu, tako i svim poslaničkim klubovima, međutim ona do dan danas nije ugledala svjetlo dana. Po tom osnovu niko se nije oglasio niti odgovorio, iako je to jedna od gorućih tema i možda najvažnija ekološka tema za građane Brčko distrikta, bez obzira što se, konkretno taj rudnik, nalazi u susjednoj opštini Lopare. Uprkos podršci više od 1700 građana i članova građanske inicijative “Stop rudniku litijuma Brčko”, institucije nas nisu udostojile ni najosnovnijeg odgovora. Ovaj zakon bi spriječio takvo ćutanje i obezbjedio bi da se glas građana uvijek čuje. Bar toliko smo zaslužili time što smo na izborima dali svoj glas za one koji bi trebali da predstavljaju nas i naše interese. Zakon će obavezati Skupštinu da razmatra svaku građansku inicijativu koja ima podršku građana. To znači da teme koje su od najvišeg interesa za ovaj grad i građane ne mogu biti ignorisane, već moraju ići u institucionalni proces, dobiti raspravu i zvaničan stav. Tako se pojačava transparentnost, odgovornost i osjećaj da građanski glas može da mijenja stvari. Zakon o građanskim inicijativama omogućit će da teme koje su bitne za razvoj i bezbjednost grada, dođu brže i efikasnije pred institucije koje o tome odlučuju. Umjesto da inicijtive ostaju bez odgovora, kao što je do sada slučaj, dobićemo jasan mehanizam koji obavezuje naše institucije da reaguju s tim u vezi, a to je osnov za formiranje normalnog i funkcionalnog društva”, izjavio je građanski aktivista Miodrag Marković.
Građanski aktivisti pokušavaju izvršiti uticaj na predstavnike vlasti u ovom kontekstu – prethodnih dana iz UG Demos održali su sastanke sa predstavnicima poslaničkih klubova HDZ i SDA u Skupštini Distrikta, ocijenivši ih konstruktivnim – i izražavaju nadu da će do kraja godine biti formirana radna grupa ispred Vlade Brčko distrikta koja će raditi na kreiranju i iniciranju zakona o građanskim inicijativama, kako bi se konačno omogućilo aktivnije učešće građana u procesima donošenja odluka.
(J.M., Odgovorno)
