“Smatramo da preostali dio toka rijeke Rame treba ostati zona koja će omogućiti zaštitu prirodnih procesa koji su postojali do izgradnje brane i akumulacije Ramskog jezera, bez daljih intervencija u taj tok, jer se sadašnje stanje ne može smatrati novim prirodnim stanjem. Izgradnje pet mHE na Rami nije u skladu sa strategijama i zakonima FBiH”, stav je Općine upućen resornom entitetskom ministarstvu.
Građanski aktivizam ponekad uspije da dovede do toga da stav o nekoj temi koji je u startu bio karakterističan samo za prosvećenu manjinu postane opštedruštveni, pa čak i da ga prihvati vlast, koja je u startu bila na suprotnoj strani. Jedan od takvih primjera je negativan odnos prema mini hidroelektranama, koje je u javni prostor u BiH ušao angažmanom eko aktivista i udruženja posvećenih zaštiti prirode. Vremenom je društvo u cjelini postalo svjesno da izgradnja tih objekata ne donosi nikakvu korist zajednici, nego samo pojedincima sa sumnjivim vezama u vlasti. Pa je i vlast u Federaciji BiH, u neko doba, osjetila potrebu da sa sebe skine tu stigmu, te je donijela zakon koji sprječava dalju izgradnju novih mhe na području ovog entiteta. Ostavljajući samo prostor za mogućnost dovršetka procesa prikupljanja dokumentacije za gradnju za one koji su dobili koncesiju prije usvajanja ovog zakona. Što je dovelo do toga da i vlasti na nižim nivoima usklade svoju politiku sa stavovima građana.
Najnoviji slučaj odnosi se na Općinu Prozor-Rama, na čijem području su, ranije, izgrađene tri mini hidroelektrane, a još uvijek se nije odustalo od još ambicioznijeg i po prirodu i interese zajednice poraznijeg projekta.
“Iako je, u augustu 2025. godine, istekao trogodišnji rok za prikupljanje dokumentacije za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) u entitetu FBiH, predviđen narodskim zakonom o zabrani izgradnje mHE iz jula 2022. godine, pojedini investitori ne odustaju od pokušaja realizacije ovih kontroverznih projekata.
Takav je slučaj s planiranom izgradnjom pet mHE u nizu u dužini od 13 kilometara toka rijeke Rame u općini Prozor-Rama.”, navode iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Oni podsjećaju da je izgradnjom velikih hidroelektrana “Rama” i “Jablanica” ova rijeka s nekadašnjih 33 ostala na tek 13 kilometara slobodnog toka. I da pohlepni investitori i taj ostatak sada žele strpati u cijevi.
No, projekt je izazvao snažne reakcije lokalne zajednice i civilnog sektora koji upozoravaju na negativne uticaje po okoliš, lokalno stanovništvo i prirodne resurse.
A ovom stavu priklonila se, konačno, i lokalna vlast, što potvrđuju i komentari i primjedbe koje je Općina Prozor-Rama dostavila na zahtjev za obnovu okolinske dozvole za planiranu izgradnju pet mHE na Rami.
“Smatramo da preostali dio toka rijeke Rame treba ostati zona koja će omogućiti zaštitu prirodnih procesa koji su postojali do izgradnje brane i akumulacije Ramskog jezera, bez daljih intervencija u taj tok, jer se sadašnje stanje ne može smatrati novim prirodnim stanjem. Izgradnje pet mHE na Rami nije u skladu sa strategijama i zakonima FBiH”, stav je Općine upućen resornom entitetskom ministarstvu, a koji je Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, koja je i sama uključena u postupak obnove okolinske dozvole za spomenuti projekat, prenijela na svojoj Facebook stranici.
Podsjećamo da je zabranom, koju je prije tri godine izglasao Parlament FBiH, spriječena gradnja najmanje 190 MHE na 89 rijeka. No, u Republici Srpskoj je nastavljena gradnja malih hidroelektrana i uništavanje dragocjenih rijeka za dobit investitora i korupciji sklone vlasti.
(N.N., Odgovorno)
