11. decembra u Sarajevu je, u organizaciji Resursnog centra za organizacije civilnog društva u BiH, održana konferencija “Civilno društvo kao partner u provedbi Strategije Vijeća ministara BiH za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2025–2029.”, koja je okupila preko 100 učesnika iz organizacija civilnog društva, međunarodne zajednice i nadležnih institucija. Konferencija je organizovana s ciljem da otvori konstruktivan dijalog i doprinese implementaciji Strategije, usvojene u julu 2025. zajedno sa pratećim akcionim planom, a kojom se po prvi put sistemski prepoznaje civilno društvo kao jedan od ključnih stubova demokratskog razvoja, transparentnosti i učešća građana u procesima donošenja odluka. Resursni je centar ovim povodom objavio i saopštenje za javnost, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
U Sarajevu je održana konferencija „Od strategije do stvarnih promjena“, u organizaciji Resursnog centra za organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini. Konferencija je okupila predstavnike institucija, civilnog društva i međunarodnih partnera povodom usvajanja prve Strategije Vijeća ministara BiH za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2025.–2029., zajedno sa pratećim Akcionim planom, kojom se otvara novo poglavlje u partnerskom djelovanju vlasti i civilnog sektora.
Predstavnica Delegacije Evropske unije u BiH, Mojca Krisper Figueroa, istakla je važnost Strategije i njenog značaja u širem kontekstu evropskih integracija Bosne i Hercegovine: „Mi smo podržali ovu Strategiju i zadovoljstvo nam je što je Vijeće ministara BiH usvojilo Strategiju. Omogućavanje poticajnog razvoja civilnog društva izuzetno je važno u samom procesu EU integracija i, naravno, pristupanju Evropskoj uniji. Na nivou Evropske unije postoji Strategija za razvoj civilnog društva koju je pokrenula Evropska komisija krajem ove godine, i mi ohrabrujemo sve organizacije civilnog društva, uključujući i organizacije iz BiH, da se uključe u ovaj proces i doprinesu implementaciji ove strategije na nivou zapadnog Balkana. Na kraju, zaista moram ponoviti da podržavamo rad civilnog društva i da ćemo to nastaviti raditi i u narednim godinama.“
Podršku reformskim procesima i razvoju civilnog društva istakla je i Birgitta Jansson iz Ambasade Švedske u BiH: „Švedska s velikim zadovoljstvom pozdravlja usvajanje prve državne Strategije koja formalno prepoznaje ključnu ulogu civilnog društva. Ovo je važna prekretnica i jasan signal predanosti države izgradnji demokratskog, inkluzivnog i odgovornog društva. Za učinkovitu provedbu plana potrebne su konkretne aktivnosti, uključujući jasno definisane institucionalne odgovornosti, osigurano finansiranje, mjerljivi pokazatelji uspjeha i dosljedan monitoring. Ohrabrujemo sve aktere da pređu s riječi na djela, da otvoreno i odgovorno sarađuju i zajedno grade povjerenje između institucija i građana. Švedska ostaje snažan i pouzdan partner Bosni i Hercegovini na njenom putu ka demokratizaciji.“
Zaključci konferencije potvrdili su da je usvajanje Strategije važan reformski iskorak, ali da njen stvarni domet zavisi od njene primjene. Naglašena je potreba da se zakonodavne i institucionalne reforme planiraju pravovremeno, u skladu sa pravnom stečevinom Evropske unije, kako bi Bosna i Hercegovina unaprijedila legislativu u skladu sa očekivanom dinamikom.
„Današnja konferencija okupila je preko 100 predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva, međunarodne zajednice i nadležnih institucija, kako bi kroz otvoren i konstruktivan dijalog, zajednički razmotrili kako dalje – šta svako od nas može uraditi u okviru svojih nadležnosti i kako bolje iskoristiti potencijal koji ova Strategija nudi. Kroz Strategiju se po prvi put na državnom nivou sistemski adresiraju izazovi sa kojima se suočavaju organizacije civilnog društva i jasno prepoznaje njihova uloga kao partnera u reformskim procesima i evropskim integracijama“, istakla je Dijana Ban ispred Resursnog centra za organizacije civilnog društva u BiH.
Kroz diskusiju je istaknuto je da provedba Strategije zahtijeva stalni dijalog između institucija i civilnog društva, jer je to ključ uspješnog sprovođenja reformi. Organizacije civilnog društva su prepoznate kao korektiv političke moći i zagovarači demokratskih procesa. Istaknuta je važnost njihovog uključivanja u pregovaračku strukturu, radne grupe i druge formalne mehanizme praćenja reformi. Osim toga, neophodno je i jačanje kapaciteta OCD u reformskih oblastima te definisanje jasnih kriterija za njihovo učešće. Konferencija je ukazala i na to da transparentni, depolitizovani mehanizmi finansiranja i sistemsko sufinansiranje EU projekata predstavljaju pametno ulaganje javnih sredstava, jer donose višestruki povrat kroz povlačenje evropskih fondova, razvoj usluga u lokalnim zajednicama i jačanje povjerenja građanki i građana u institucije.
Posebna pažnja bila je usmjerena na potrebu stvaranja dugoročno održivog, inkluzivnog i poticajnog okruženja u kojem OCD mogu aktivno doprinositi reformskim procesima. U skladu sa tim, tokom konferencije otvorena su ključna pitanja važna za naredni period, među kojima su važnost provedbe Strategije i Akcionog plana, sufinansiranje EU projekata i djelotvorno uključivanje OCD u pregovaračke procese te su definisani konkretni prijedlozi i inicijative za implementaciju strateških ciljeva.
Konferencija je još jednom potvrdila da je saradnja i strukturisani dijalog ključan za uspješno provođenje reformi i napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
(Odgovorno)
