Konferencija eko aktivista u Banjaluci: Od prezentacije višegodišnjih istraživanja, razmjene iskustava, dijaloga sa vlašću, do obuke za nastavak borbe  

by Urednik

Kroz panele, studije slučaja i radionice, konferencija ima za cilj osnažiti sve aktere – posebno organizacije civilnog društva – da se zalažu za održivo očuvanje prirode i suoče s prijetnjama od eksploatacije i nekontrolisanog razvoja.

U petak i subotu, 26. i 27. septembra 2025., u Banjaluci će se održati konferencija “Dragulji prirode Bosne i Hercegovine”, koja će, prema organizatorima, “okupiti zaljubljenike prirode, stručnjake, predstavnike institucija i organizacija civilnog društva, sa zajedničkim ciljem: bolje zaštite prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.”

Prema najavi, učesnici će, na konferenciji, razmijeniti znanja, podijeliti ključne rezultate nekih istraživanja i inspirativne priče, te istražiti načine zajedničkog djelovanja na širenju zaštićenih područja.

Poseban fokus biće na otvorenom dijalogu sa institucijama kako bi se identificirali pravni nedostaci i odredilo šta je potrebno za dalji napredak.

Kroz panele, studije slučaja i radionice, konferencija ima za cilj osnažiti sve aktere – posebno organizacije civilnog društva – da se zalažu za održivo očuvanje prirode i suoče s prijetnjama od eksploatacije i nekontrolisanog razvoja.

Konferenciju organizuju Arnika – Centar za podršku građanima (Češka Republika), Centar za životnu sredinu (BiH), Centar Dr. Stjepan Bolkay (BiH) i Udruženje “Aarhus centar u BiH” u kooperaciji sa Heinrich Böll Stiftung Sarajevo, a uz finansijsku podršku Evropske unije i Programa za promociju tranzicije Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike.

Prema najavi, prvi dan će, izuzmemo li pozdravne govore, započeti predstavljanjem najvažnijih rezultata trogodišnjeg biološkog istraživanja rijeka Rzav, Kasindolska, Orlja, Trstionica i Sana, uključujući glavne uzroke degradacije biodiverziteta. Cilj je podržati proglašenje zaštićenim zonama ovih ekoloških vrijednih područja.

Program će se nastaviti sesijom “Zašto je zaštita važna: vrijednost zaštićenih područja“, koja je posvećena ekološkim, društvenim i ekonomskim prednostima uspostavljanja zaštićenih područja. A zatim sesijom “Širenje zaštićenih područja – institucionalni dijalog”, čiji je postavljeni cilj identifikovati mogućnosti za proširenje mreže zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. Odnosno, sa predstavnicima institucija razgovarati o tome gdje i kako se mogu proglasiti nova područja, koji alati i partnerstva mogu podržati ovaj proces, te kako zajedničke ambicije pretvoriti u konkretne korake za zaštitu prirode.

I za kraj dana predviđeno je predstavljanje Izvještaja o implementaciji Zelene agende za Zapadni Balkan, sa posebnim fokusom na to kako Bosna i Hercegovina pristupa očuvanju prirode i zaštiti biodiverziteta.

Drugi dan konferencije rezervisan je za organizacije civilnog društva i aktiviste. Fokus će biti na jačanju zagovaračkih vještina, razmjeni iskustava sa terena i osnaživanju saradnje unutar civilnog sektora sa ciljem podrške borbi za zaštitu prirode.

Namjera je i ukazati na sukobe između zaštite prirode i suprotstavljenih interesa kao što su rudarenje, sječa šuma, poljoprivreda i izgradnja infrastrukture.

Gosti iz Češke predstaviće nedavni slučaj iz svoje zemlje – proglašenja zaštićenog područja “Soutok” kada je zaštita prirode prevagnula nad drugim interesima, te je jedinstveno ušće dviju rijeka zaštićeno nakon zajedničke kampanje civilnog društva i stručnjaka.

Potom će lokalnim aktivistima biti omogućeno da podijele svoja iskustva i izazove s kojima se suočavaju u borbi za zaštitu prirode.

Nakon ovoga biće organizovana diskusija o ključnim zahtjevima civilnog društva za širenje i očuvanje prirodnih područja, te, o tome šta, zapravo, civilno društvo želi postići i kako može aktivno doprinijeti promjenama politika.

Konferencija se završava radionicama na kojim će se aktivistima pružiti neki praktični savjeti, uključujući to kako organizovati proteste, postupati u prisustvu policije i razumjeti osnovna zakonska prava. Također će obuhvatiti kampanje u medijima i na društvenim mrežama, kako davati komentare na studije procjene uticaja na okoliš, kako zatražiti informacije, postupati na javnoj raspravi, kako napisati zahtjev za inspekciju, te, kako angažovati i mobilisati lokalne zajednice. Itd.

(T.H., Odgovorno)

Povezane vijesti

Odgovorni građani aktivizmom do odgovorne vlasti

© Centri civilnih inicijativa