“Sasvim ravnodušno direktor “Voda” Miroslav Milovanović, zbog povećanja vodostaja Drine nizvodno od hidroelektrane „Zvornik“, najavljuje uvođenje “mjera redovne odbrane od poplava, a vrlo vjerovatno i vanredne”. Vjerovatno da bi ublažio odgovornost ustanove kojom neuspješno rukovodi već godinama, on je naglasio se radi o plavljenju samo nelegalno izgrađenih objekata u vodoplavnom području, što je za njega i očekivano “jer tu voda kod povećanih vodostaja uvijek dopire”. Ovo bi bilo smješno da nije žalosno, jer su upravo “Vode Srpske” ključne u lancu odgovornih za građenje na vodnom području” – kažu aktivisti.
U Bijeljini su juče, 07.01.2025., uvedene mjere vanredne odbrane od poplava, jer je vodostaj rijeke Drine na vodomjernoj stanici Radalj dostigao 503 cm. Gradska uprave Bijeljina je stavila Civilnu zaštitu u stanje pune pripravnosti, uputivši ekipe na teren, kako bi pratili kritične tačke i vršili neophodne intervencije u cilju zaštite ljudi i imovine. Građanima je izdat, kako je navedeno iz Gradske uprave, važan apel.
“Pozivamo stanovništvo u priobalnom području na maksimalnu opreznost i budnost. Izmjestite vrijedne predmete, mehanizaciju i stoku na viši nivo” – navedeno je u saopštenju Gradske uprave.
Sa druge strane Javna ustanova “Vode Srpske”, zadužena za upravljanje vodotokovima u Republici Srpskoj, inače sa sjedištem upravo u Bijeljini, se “probudila” tek dan ranije, odnosno u utorak, 06.01.2026., kada su je aktivisti koji se zalažu za uređena korita rijeka u ovom entitetu i bore protiv nelegalne gradnje na vodnom području i nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka, prozvali zbog sporosti u reakciji na moguću prirodnu nesreću usljed povećanih padavina prvih dana januara.
“Ukazali smo ovoj ustanovi, zaduženoj za vodotoke u RS, da je Federalna uprava civilne zaštite još prvog dana proteklog vikenda, 03.01.2026., upozorila na obilne kiše i snijeg u naredna četiri dana, uz rizik od poplava, klizišta i saobraćajnih problema. Pozivajući se na raspoložive meteorološke prognoze, predvidjeli su izrazito obilne padavine kiše na jugu BiH, uz realnu opasnost od bujičnih poplava, klizišta i izlijevanja vodotoka, te intenzivne snježne padavine u ostalim dijelovima Federacije BiH, a time i cijele BiH. Apelovali su na oprez jer prognoze metereologa su ukazivale da to može uzrokovati saobraćajne kolapse, prekide u snabdijevanju električnom energijom, otežan pristup naseljenim mjestima i ugrožavanje života i zdravlja stanovništva. “Vode Srpske” su se po ovim pitanjima oglasile tek u utorak, 06.01.2026., kada je već voda, posebno rijeka Drina, počela praviti probleme i došlo do plavljenja imovine građana” – reakcija je aktivista iz inicijative “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”.
Aktivisti kažu da se, nažalost, sve što su najavljivali kao mogućnost kada su posljedice povećanih padavina u pitanju, kao loši scenarij, ostvarilo. Stoga ih i ne izenađuje ton kojim sada situaciju odgovorni u entitetskoj javnoj ustanovi obrazlažu trenutnu situaciju. Odnosno, da kritično stanje sa porastom vodotoka tumače da je očekivano i da je sasvim normalno što je došlo do poplava.
“Sasvim ravnodušno direktor “Voda” Miroslav Milovanović, zbog povećanja vodostaja Drine nizvodno od hidroelektrane „Zvornik“, najavljuje uvođenje “mjera redovne odbrane od poplava, a vrlo vjerovatno i vanredne”. Vjerovatno da bi ublažio odgovornost ustanove kojom neuspješno rukovodi već godinama, on je naglasio se radi o plavljenju samo nelegalno izgrađenih objekata u vodoplavnom području, što je za njega i očekivano “jer tu voda kod povećanih vodostaja uvijek dopire”. Ovo bi bilo smješno da nije žalosno, jer su upravo “Vode Srpske” ključne u lancu odgovornih za građenje na vodnom području” – kažu aktivisti.
Inače, direktor Milovanović je pozvano na pribranost, odnosno da, kako je izjavio, trebaju svi biti na svom zadatku, te da na osnovu trenutnih hidroloških i meteoroloških procjena ne očekuje veće probleme. Ipak, u ime ustanove kojom rukovodi, pozvao je stanovništo uz rijeku Drinu na poseban oprez, u cilju zaštite imovine i ljudi od mogućeg izlivanja rijeke Drine iz korita.
Podsjećamo, u ponedjeljak su aktivisti ukazali na praksu da nadležni, po tradiciji, kada već nastupe problemi, upozoraju stanovništvo uz riječne tokove da budu na oprezu i da bi moglo doći do izljevanja voda iz vodotoka. Svoju ulogu uglavnom vide u tome i da sugerišu da se preduzmu potrebne mjere i da se građani samozaštite.
Aktivisti u inicijativi “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj” kažu da ih takvo ponašanje nadležnih ne iznenađenje i da se ono nije promjenilo ni nakon katastrofalnih poplava u maju 2014. godine.
“Ni poslije jedanaest godina na vodotocima nema adekvatnih nasipa, kojim bi se stanovnici uz riječne tokove zaštitili od mogućih izlijevanja vode i poplava. Sredstava za njih nije da nije bilo, primjer je nasipa na Drini, koji su desetine miliona maraka potrošeni na sumnjive projekte i od kojih građani nisu imali baš neke koristi. Pitamo “Vode” gdje je tih 560 kilometara koliko su, kažu, u prošloj godini na području Prijedora, Kozarske Dubice, Gradiške, Srpca, Dervente, Broda, Modriče, Vukosavlja, Šamca, Donjeg Žabara, Pelagićeva i Bijeljine uredili kanala i nasipa” – pitaju aktivisti nadležne za upravljanje i brigu o vodotocima u RS.
(Lj.Đ., Odgovorno)
